Velika Britanija završava vijekovima dug sistem nasljednih mjesta u Gornjem domu parlamenta

Parlament Velike Britanije odobrio je zakon kojim se uklanjaju preostali nasljedni članovi iz Doma lordova, čime se završava vijekovima dug sistem aristokratskih mjesta u Gornjem domu, za koja vlada tvrdi da ne bi trebalo da se stiču rođenjem. Gornji dom je u utorak veče usvojio Zakon o nasljednim članovima, ispunjavajući reformu koja je započeta prije više od 25 godina, a koja je ključna tačka iz izbornog programa premijera Kir Starmera i njegove Laburističke vlade za modernizaciju Gornjeg doma.

Anđela Smit, liderka Gornjeg doma, je za Reuters rekla da Gornji dom igra »ključnu ulogu u našem dvodomnom parlamentu, ali niko ne bi trebalo da sjedi u domu zbog nasljedne titule«.

„Prolazak ovog zakona predstavlja veliki prvi korak ka reformi Gornjeg doma, sa daljim promjenama koje slijede – uključujući zahtjeve za penzionisanje članova i njihovo učešće“, dodala je ona.

Prije reforme, 92 nasljedna člana su i dalje mogli sjediti i glasati u Gornjem domu, broj koji je zadržan kao privremeni kompromis nakon što je više od 600 uklonjeno 1999. godine pod Tonijem Blairom, bivšim premijerom iz Laburističke stranke, koji je nasljedni sistem nazvao „anakronizmom“.

Po sistemu, oko 15 konzervativnih nasljednih članova bi dobilo doživotne titule, a partija će odlučiti koga će nominovati. Okićena crvena i zlatna sala u Palati Vestminstera trenutno ima oko 800 članova ukupno, uglavnom naimenovanih za život od strane premijera po savjetu političkih partija ili nezavisne komisije, sa biskupima Engleske Crkve i, do sada, nekim po pravu rođenja.

Kritičari već dugo traže prepravku sistema naimenovanja, navodeći da je doveo do kumovskog zapošljavanja i stvorio najveći gornji dom na svijetu, veći od 650 izabranih članova parlamenta koji sjede u Donjem domu. Gornji dom može mijenjati, ali ne i blokirati zakonodavstvo, a izmjene koje napravi u zakonima mogu biti poništene od strane izabranog Donjeg doma.