Koprivica: Zakon o Vladi uvodi nove standarde odgovornosti i integriteta

Potpredsjenik Vlade za politički sistem, pravosuđe i borbu protiv korupcije Momo Koprivica gostovao je u emisiji "Budimo budni - pitajte Vladu", gdje je istakao da usvajanje Zakona o Vladi predstavlja ključni korak u jačanju institucionalnog i pravnog okvira izvršne vlasti u Crnoj Gori. Novi zakon donosi značajne novine koje se odnose na jačanje transparentnosti, integriteta i odgovornosti članova Vlade, uz unapređenje rodne ravnopravnosti i multietničke zastupljenosti.

Koprivica podsjeća da Crna Gora od uvođenja višestranačja nije imala zakon o Vladi, odnosno da je posljednji put imao ovaj akt u doba nezavisne kraljevine Crne Gore, što je bio veliki nedostatak. Sa Zakonom o Vladi uvodi se kompleks novih pravnih instituta. U sastavu Vlade biće najmanje 40% pripadnica manje zastupljenog pola, a ukoliko Vlada ima više od jednog potpredsjednika, najmanje jedan od njih biće žena. Druga značajna promjena je u cilju jačanja multietničke demokratije: ukoliko Vlada ima dva ili više potpredsjednika, najmanje jedan će biti iz pripadnika manjinskih naroda.

Vrlo važne kvalitativne novine koje ovaj zakon o Vladi donosi odnose se na propisivanje obaveznih ministarstava, koji Vlada u svom sastavu i strukturi mora imati. Najznačajnije promjene su norme o pravnom i etičkom integritetu, kako bi se borili protiv konflikta interesa, korupcije i podređivanja javnog interesa privatnom interesu. Norme predviđene ovim zakonom nije gotovo ni u jednom zakonu o Vladi u regionu. Dolazimo u potpuno novu situaciju — država koja ranije nije imala zakon o Vladi postaje zemlji sa najnaprednijim zakonom o Vladi.

Zakonom je predviđeno da se vrši kontrola integriteta premijera i članova Vlade prije izbora na funkciju. Predsjednik države vrši kontrolu integriteta mandataru, a mandatar vrši kontrolu integriteta za kandidate za potpredsjednika i ministre. Definisan je i jedan specifični upitnik sa konkretnim pitanjima na osnovu kojih se otkrivaju lične, poslovne, imovinske i druge relacije koje mogu voditi konfliktu interesa. Podatke iz upitnika kontrolišu tri nezavisna tijela — Agencija za sprečavanje korupcije, Komisija za javne nabavke i Poreska uprava. Na bazi toga formiraće se jasna slika o potencijalnim konfliktima interesa.

Predviđeno je donošenje etičkog kodeksa, formiraće se etički odbor kao nezavisno i neutralno tijelo, a njegov sastav će biti propisan etičkim kodeksom. Odbor će moći sankcionisati članove Vlade kroz opomene, javne opomene ili pokretanjem drugih procedura u slučaju težih kršenja etičkog kodeksa. Kodeksu će biti podvrgnuti ne samo članovi Vlade, nego i državni sekretari, savjetnici, šefovi kabineta, zamjenici šefova kabineta i generalni sekretar Vlade. Isto tako definisane su mjere zaštite koje su na nivou zakona i tiču se obaveza dostavljanja podataka i objašnjenja Skupštini.

Koprivica navodi i da će se formirati i Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije, koji je već u formi nacrta, po preporuci GREKO-a. To je tijelo koje nema sankcionu moć, ali će rješavati praktične dileme u vezi konflikta interesa, pomažući članovima Vlade da izbjegnu situacije koje narušavaju povjerenje u institucije. Također se naglašava ograničenje broja ministara bez portfelja na najviše dva.

U svom obraćanju Koprivica se osvrnuo i na hapšenje Aca Đukanovića, istaknuvši da je njegovo hapšenje važna poruka da zakon važi za sve. Pojasnio je da tužilaštvo i nadležni organi, kroz dokumentaciju koja je izuzeta, treba doći do brojnih dodatnih detalja, uključujući sumnjive transakcije i druge aspekte poslovanja koji su relevantni za nepravilnosti u radu javnih institucija. Takođe je kazao da je poslao prijavu protiv brata bivšeg premijera Đukanovića u vezi s potencijalnim kršenjima zakona o sprečavanju korupcije.

Što se tiče projekta Možura, Koprivica smatra da je to jedan od najsloženijih korupcionaških poduhvata u istoriji Crne Gore, s posljedicama po finansijski rang, ali i po osnovna ljudska prava i slobode. Spomenuo je i posljedice po novinarku Dafne Karuane Galicije s Malte. Dodao je da je država dva puta raskinula ugovor sa španskim investitorom Fersa i domaćom Čelebić, te da se postavlja pitanje ko je i zašto odustao od tih mehanizama zaštite javnog interesa. Poruka je da više nema nedodirljivih i da su potrebne prikladne mjere kako bi se spriječile slične situacije.