Crna Gora: dizel skuplji od BiH i Sjeverne Makedonije, jeftiniji od Srbije

Najnoviji zvanični podaci pokazuju da je dizel u Crnoj Gori skuplji nego u BiH i Sjevernoj Makedoniji, dok je dizel u odnosu na Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju i Albaniju jeftiniji.

Kad je u pitanju cijena benzina, cijene u Crnoj Gori su jeftinije nego u Srbiji i Albaniji, ali i skuplje nego u BiH, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji i Albaniji.

Od utorka su cijene goriva u Crnoj Gori veće za 16 centi po litru dizela i sedam centi po litru benzina. Cijena eurodizela po litru iznosi 1,50 eura, eurosuper 98 i 95 će naredne dvije sedmice koštati 1,50, odnosno 1,47 eura, dok je cijena lož ulja 1,42 eura.

Prijedlog GP URA od juče je u skupštinskoj proceduri – izmjene Zakona o akcizama kojima GP URA predlaže smanjenje akcize na gorivo za 50 odsto, navodeći da bi takva mjera zaštitila životni standard građana i ublažila inflaciju koja slijedi poskupljenja goriva.

– Ovaj problem je objektivne prirode, uslovljen krizom na svjetskom tržištu derivata. Moramo promijeniti praksu ove Vlade da, poput noja, zabija glavu u pijesak, – kazao je na jučerašnjoj konferenciji za medije poslanik Ure Miloš Konatar.

Ura predlaže da se akcize prepolove od 1. aprila do 30. juna, kako bi se zaštitio životni standard građana i zaustavio talas inflacije koji obično slijedi nakon poskupljenja goriva. Navode da bi se na taj način zaustavio ili ublažio rast cijena goriva na domaćem tržištu i olakšale isporuke Crnoj Gori domaćim naftnim kompanijama.

– Ukoliko Vlada Crne Gore ne iskoristi mogućnosti iz člana 52a Zakona o akcizama, obaveza Skupštine je da u kriznim vremenima osigura stabilnost i normalno funkcionisanje života naših građana, a jedan od važnih segmenata života građana i privrede jeste normalno snabdijevanje i cijena goriva, – stoji u prijedlogu izmjena zakona. Konatar je juče ukazao i da rast cijena goriva povlači i rast cijena mnogih drugih roba i usluga, te da je obaveza javnih funkcionera da taj rast zaustave ili ublaže.

Ekonomista Mirza Mulešković podsjetio je da smo kasnili sa odlukom iz 2022. godine kada je zbog rata u Ukrajini došlo do rasta cijena energenata, te da Vlada ima vremena reagovati do naredne korekcije cijena goriva 24. marta ako procijeni da će doći do ponovnog značajnijeg rasta. – Veoma je bitno da se ovakva odluka donese prije naglog povećanja cijene goriva, jer to vuče sve ostale cijene. Smanjenjem akciza na vrijeme smanjio bi se i rizik od povećanja ostalih cijena, što bi svakako bilo od značaja za standard građana.

On također naglašava da je neophodno unaprijediti komunikaciju između donosioca odluka i građana kako bi se izbjegla mogućnost stvaranja vještačkih nestašica. – Svi moramo da povedemo računa da ne stvaramo dodatnu paniku, jer to dovodi do povećanja potražnje i onda zaista možemo da uđemo u nestašice, – istakao je Mulešković.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva su ranije uvjeravali građane da nestašice goriva nema i da rezerve omogućavaju stabilno funkcionisanje sistema do dva mjeseca ukoliko dođe do prekida uvoza. Za male kompanije, međutim, stanje je teško, jer su cijene dizela kod dobavljača veće i do 30 odsto, pa su tražili model privremenog formiranja cijena goriva na dnevnom nivou uz smanjenje akcize.

Iz Ministarstva finansija se zasad nisu oglašavali po pitanju eventualnog smanjenja akciza.