Đukanović: Ostavke DPS-a mogu otežati odluke u oblastima za EU konsenzus

Đukanović o ostavkama poslanika DPS-a: potez koji može znatno otežati donošenje odluka u oblastima gdje Evropska unija očekuje širi politički konsenzus. Nakon što je Vlada Crne Gore u petak usvojila sporne amandmane na zakone o unutrašnjim poslovima (UP) i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), poslanici DPS-a najavili su da njihovi parlamentarci više neće rukovoditi pojedinim odborima. U ponedjeljak je Ivan Vuković podnio ostavku na čelo Odbora za evropske integracije, juče Jevto Eraković za predsjedničko mjesto u Odboru za antikorupciju, dok će danas to učiniti i potpredsjednik Skupštine i kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Nikola Rakočević.

Sagovornica Pobjede, Nikoleta Đukanović, kaže da izlazak DPS-a iz tih tijela „svakako ima političke i institucionalne posljedice, iako to formalno neće automatski zaustaviti rad tih tijela“; dodaje i da bi takav potez u praksi otežao donošenje odluka jer Evropska unija očekuje širi konsenzus i inkluzivan dijalog.

„Međutim, u praksi bi takav potez znatno otežao proces donošenja odluka, jer upravo u tim oblastima Evropska unija očekuje širi politički konsenzus i inkluzivan dijalog između vlasti i opozicije“, dodala je Đukanović. Ona naglašava da evropske integracije nijesu samo „tehnički proces usvajanja zakona“, već da podrazumijevaju „funkcionalne institucije, politički dijalog i široku podršku reformama“, pa bi novonastala situacija mogla „dodatno zakomplikovati dinamiku zatvaranja pregovaračkih poglavlja do kraja godine“.

Za Đukanović su dva pitanja posebno osjetljiva, a prvo se odnosi na sveobuhvatnu izbornu reformu koja i dalje traje. „Bez učešća ključnih opozicionih aktera, teško je govoriti o reformi koja bi imala puni demokratski legitimitet, što može dovesti u pitanje i pripremu i usvajanje izbornog zakonodavstva za izbore naredne godine. EU kontinuirano insistira da se izborna pravila mijenjaju kroz inkluzivan proces, uz učešće svih relevantnih političkih subjekata“, ukazala je sagovornica Pobjede. Drugo, ne manje važno pitanje je i eventualno donošenje promjena Ustava. „Za njih je neophodna dvotrećinska većina u parlamentu. A bez šire političke podrške, takve promjene je veoma teško ostvariti. To znači da bi i planirana dinamika zatvaranja poglavlja mogla biti dovedena u pitanje“, zaključila je Đukanović.

Evroposlanik Vladimir Prebilič uputio je Evropskoj komisiji poslaničko pitanje o mišljenju, koje je ta institucija nedavno dostavila Vladi Crne Gore, a koje je vezano za usklađenost nedavno usvojenih izmjena zakona o unutrašnjim poslovima i o ANB-u sa pravnom tekovinom EU. Prebilič je u poslaničkom pitanju izrazio zabrinutost zbog akta o unutrašnjim poslovima napominjući da se njime omogućava prestanak radnog odnosa policijskih službenika na osnovu takozvanih „bezbjednosnih smetnji“, koje se oslanjaju na tajne informacije kojima taj službenik ne može pristupiti niti ih može djelotvorno osporiti. Podsjetio je i da Zakon o ANB-u zadržava ovlašćenja koja Agenciji za nacionalnu bezbjednost omogućavaju pristup podacima građana, uključujući podatke o lokaciji i privatnim bazama podataka, bez prethodnog sudskog odobrenja. - Imajući u vidu pravo na saslušanje, pravo na odbranu i načelo djelotvorne sudske zaštite iz člana 41 Povelje Evropske unije o osnovnim pravima, kako Komisija ocjenjuje usklađenost prijedloga Zakona o unutrašnjim poslovima sa standardima osnovnih prava EU, kao i sa Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i Direktivom o zaštiti podataka u oblasti sprovođenja zakona (LED)? Da li su odredbe koje omogućavaju bezbjednosnim organima pristup podacima građana bez prethodnog sudskog odobrenja u skladu sa standardima EU? Imajući u vidu ulogu Komisije u praćenju usklađenosti sa pravnom tekovinom EU u procesu pristupanja, kako Komisija ocjenjuje usklađenost ovih prijedloga zakona sa standardima osnovnih prava EU - naveo je Prebilič u pitanjima upućenim EK.

ES će tražiti ocjenu ustavnosti: Evroposlanik Vladimir Prebilič najavio je da će EK tražiti ocjenu ustavnosti Zakona o unutrašnjim poslovima, jer novousvojene odredbe smatra neustavne po više osnova. - Shodno članu 150 Ustava, tražićemo obustavu izvršenja navedenog akta, cijeneći da bi njegovim izvršenjem mogle nastupiti neotklonjive štetne posljedice - saopštio je Prebilič. Podsjećajući na sporne odredbe Zakona o unutrašnjim poslovima, Prebilič je precizirao kako je nesporno da će na osnovu takvih prijedloga svaki sudski postupak okončati odlukom suda o poništenju rješenja o prestanku radnog odnosa i o vraćanju službenika na posao uz isplatu odštete. - Time ne da se policija ne oslobađa spornih i korumpiranih policijskih službenika, kojih ima i od kojih bi trebalo zakonito da se oslobodi, kroz vođenje postupaka, već će i takvi službenici, ovakvim nakaradnim zakonskim rješenjem biti vraćeni na posao i koristiti sudsku presudu kao „dokaz“ svoje nevinosti. Time se ovim izmjenama upravo ide na ruku pojedinim korumpiranim službenicima unutar policije – naglasio je Prebilič, te pozvao sve opozicione kolege, ma kom političkom subjektu pripadali, da podrže njihovu inicijativu.

Kalezić pisao ambasadorima Kvinte: Politički analitičar Danilo Kalezić pisao je ambasadorima Kvinte, tražeći od njih da ne dozvole da budu upotrijebljeni kao alibi za ozbiljno kršenje slobode govora, ljudskih prava i demokratskih evropskih vrijednosti koje, kako je naveo, njihove zemlje simbolizuju. On ih je u pismu obavijestio i da su mu Demokrate, kao predlagači spornih zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u, nedavno prijetili sudom nakon što je u jednom intervjuu iznio kritike na račun aktuelne vlasti i tih pravnih akata. Ambasadore je zamolio da reaguju tim povodom. - S obzirom na to da su se, prilikom donošenja spornih izmjena zakona, njihovi predlagači pozivali na vaše navodno zeleno svjetlo, molim vas da reagujete, odnosno da ne dozvolite da budete upotrijebljeni kao alibi za ozbiljno kršenje slobode govora, ljudskih prava i demokratskih evropskih vrijednosti koje vaše zemlje simbolizuju - poručio je Kalezić u pismu.