Milatović vratio Zakon o unutrašnjim poslovima: reformu kroz usklađen okvir

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, koji je Skupština Crne Igre 28. saziva usvojila na Drugoj sjednici Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2026. godini, dana 6. marta 2026. godine.

Iz obrazloženja koje je upućeno Skupštini, Milatović navodi da je potrebno obezbijediti normative pretpostavke za kadrovsko unaprjeđenje policijskog sistema, te podržava napore na „čišćenju” službe od pojedinaca koji narušavaju integritet policijske profesije i opstruiraju borbu protiv kriminala. «Naglašavam da u potpunosti razumijem i snažno podržavam potrebu da se predmetnim zakonom obezbjede normativne pretpostavke za kadrovsko unaprjeđenje policijskog sistema. Takođe, podržavam napore usmjerene na odlučno „čišćenje” službe od pojedinaca koji svojim djelovanjem narušavaju integritet policijske profesije i opstruiraju borbu protiv kriminala.»

Dalje se ističe da su odredbe usvojenog zakona «upodobljene sa GDPR-om i EU Direktivom o sprovođenju zakona», što, prema Milatoviću, EU Komyeticija konstatovala je kao mjeru kojom se treba postupno prilagoditi, uz napomenu da «EK ostavlja mogućnost naknadnog usklađivanja do zatvaranja pregovora».

Milatović upozorava da neusklađenost sa Ustavom u dijelu prava na odbranu i pretpostavke nevinosti predstavlja ozbiljan nedostatak, navodeći da «uvođenje bezbjednosne smetnje» kao direktnog osnova za otkaz ili trajni gubitak policijskog zvanja bez sprovođenja disciplinskog postupka predstavlja administrativnu arbitrarnost koja ograničava Ustavom zagarantovana prava. Podsjeća i na to da «član 25 stav 3 Ustava Crne Gore jasno propisuje da se pravo na odbranu i pretpostavka nevinosti ne mogu ograničiti», čak ni u uslovima ratnog ili vanrednog stanja.

U tekstu se dodatno navodi da « Institut Evropskog suda za ljudska prava» jasno ukazuje da bezbjednosni razlozi ne mogu biti razlog za uskraćivanje jasnog i cjelovitog obrazloženja i pravičnog postupka, te da «pravne štete i budžetska odgovornost države mogu biti visoke» ukoliko se ovakva rješenja primjene.

Milatović navodi i da «raspoređivanje službenika s utvrđenom bezbjednosnom smetnjom» u druge poslove unutar MUP-a nije opravdano i može narušiti integritet javnog sektora, dok retroaktivnost novih pravila prema starom disciplinskom postupku može narušiti pravnu sigurnost i biti u sukobu sa Zakonom o državnoj upravi.

U zaključku, predsjednik ističe da vraćanjem zakona na ponovno odlučivanje predlagaču ostavlja mogućnost otklanjanja normativnih nedostataka i predlaganja zakona koji će biti u punom saglasju sa Ustavom i evropskim standardima. Kako se navodi u nastavku, Skupštini Crne Gore bi ponovo trebalo da se odredi prema predmetnom zakonu.

Iz saopštenja Kabineta Predsjednika prethodi i informacija da je Milatović u konkretnom slučaju poručio da vraća zakon kako bi predlagač mogao da otkloni identifikovane nedostatke i dostavi zakon u punom skladu sa Ustavom i evropskim standardima.