Međunarodni dan žena: Osam koraka ka ravnopravnijem svijetu
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš predstavlja osam koraka ka ravnopravnosti žena. Tekst naglašava da je rodna neravnopravnost najveći izazov ljudskih prava i da ulaganje u obrazovanje djevojčica, zdravlje majki i inkluzivnost donosi konkretne rezultate. Osam koraka uključuje političku reprezentaciju, mirne procese i klimatske politike s rodnom perspektivom.

Povodom Međunarodnog dana žena 2026. Tokom gotovo decenije na čelu Ujedinjenih nacija, vidio sam svijet suočen sa brojnim iskušenjima - klimatskim šokovima, produbljivanjem siromaštva, nasilnim sukobima i sužavanjem građanskog prostora. Ali svjedočio sam i rješenjima koja su zaživjela, a koja su imala jedan zajednički imenitelj: žene. U susret obilježavanju Međunarodnog dana žena, vrijeme je da prepoznamo da je rodna neravnopravnost najveći izazov ljudskim pravima našeg doba - ali i da je unapređenje jednakosti jedan od najsnažnijih pokretača održivog razvoja i mira. U nastavku iznosim osam koraka - zasnovanih na mom ličnom iskustvu i inspirisanih radom sistema UN i civilnog društva širom svijeta - koji mogu unaprijediti prava žena i donijeti konkretne rezultate.
1. Premostiti jaz u moći
Rodna ravnopravnost je pitanje moći. I dalje živimo u svijetu u kojem institucije dominantno oblikuju muškarci. Porast autoritarizma produbljuje nejednakosti i potkopava teško stečena prava - od dostojanstvenog rada do reproduktivnih prava - jačajući rodne i rasne predrasude. Ravnopravnost ne oduzima moć - ona je dijeli. A kada se moć dijeli, sloboda raste.
2. Prioritizacija ravnopravnosti
Žene su i dalje nedovoljno zastupljene u vladama i upravnim odborima širom svijeta. U Ujedinjenim nacijama rodni paritet postavili smo kao prioritet, počevši od najvišeg rukovodstva. To smo postigli šireći bazu kvalifikovanih kandidata - ne snižavanjem standarda. Rezultat su snažnije institucije, inkluzivnije odlučivanje i bolja radna kultura. Poruka je jasna: kada institucije izaberu jednakost, rezultati dolaze.
3. Ulaganje u investiciju s najvećim povratom
Ulaganje u osnaživanje žena donosi višestruke koristi. Svaki dolar uložen u obrazovanje djevojčica vraća se gotovo trostruko. Ulaganja u zdravlje majki i planiranje porodice donose još veće društvene i ekonomske koristi. Politike podrške porodici - poput dostupne brige o djeci i starijima - jačaju zajednice i podstiču rast. Zatvaranje rodnog jaza može povećati nacionalni dohodak i do 20 odsto.
4. Obezbijediti mjesto za mirovnim stolom
Mirovni sporazumi su trajniji kada žene učestvuju u pregovorima i njihovoj primjeni. Ipak, u mnogim sukobima - od Gaze, preko Ukrajine do Sudana - žene su često isključene, iako snose najteži teret rata. U vremenu rastuće nestabilnosti, inkluzija nije simbolika - već put ka stabilnosti.
5. Okončati pravnu diskriminaciju
Širom svijeta žene uživaju tek oko dvije trećine zakonskih prava koja imaju muškarci. U brojnim državama i dalje ne mogu ravnopravno posjedovati imovinu, raditi bez ograničenja ili pokrenuti razvod. Svaka država mora se obavezati da ukloni diskriminatorne zakone i osigura dosljedno sprovođenje prava u praksi.
6. Nulta tolerancija na rodno zasnovano nasilje
Nasilje nad ženama je globalna kriza ukorijenjena u nejednakosti, koja se podstiče tišinom. Svaka žena i djevojčica ima pravo da živi bez straha. Rodno zasnovano nasilje, uključujući seksualnu eksploataciju i zlostavljanje, predstavlja grubo kršenje povjerenja i humanosti. Tome se moramo suprotstaviti na svakom koraku, uz nultu toleranciju i punu odgovornost počinilaca kao i uz snažnu podršku žrtvama.
7. Eliminisati pristrasnost iz tehnologije
Žene čine samo četvrtinu zaposlenih u tehnološkom sektoru. Zbog toga se u digitalne sisteme koji utiču na naš svakodnevni život često ugrađuju pristrasnosti. Istovremeno, mržnja i mizoginija na internetu su u porastu. Tehnološke kompanije i vlade moraju zajedno raditi na izgradnji sigurnog i inkluzivnog digitalnog prostora, uz uklanjanje prepreka za djevojčice i žene u nauci i tehnologiji.
8. Uključiti rodnu perspektivu u klimatske politike
Klimatske promjene nijesu rodno neutralne. U krizama sa hranom žene često posljednje jedu, a u vanrednim situacijama izložene su većem riziku. Ekonomske krize povećavaju rizik od dječjih brakova. Istovremeno, žene predvode klimatske inicijative - od zakonodavstva do lokalnih akcija. Održiv i pravedan odgovor na klimatske promjene zahtijeva rodno odgovorne politike, jednak pristup zelenim radnim mjestima i ravnopravno učešće žena u odlučivanju.
Širom svijeta vidio sam ovih osam rješenja na djelu - u ratnim zonama i procesima oporavka, u parlamentima i učionicama, u organizacijama i zajednicama. Ukoliko se lideri iskreno posvete rodnoj ravnopravnosti i sprovedu ove korake, promijenićemo svijet - za žene i djevojčice, ali i za sve nas. Autor je generalni sekretar Ujedinjenih nacija.
Bonus video: Vijesti (Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti") Antonio Gutereš Međunarodni dan žena 8. mart Ujedinjene nacije Ravnopravnost žena Ljudska prava Mir
Komentari
Što ih ne poguše jedanak?
Vlada Crne Gore, predvodjena premijerom Mickom Spajićem i ministrom Slavenom Radunovićem, razmatra predloge odluka o prestanku važenja važnih planskih dokumenata. Tekst ukazuje na nedostatak obrazloženja i postavlja pitanja o kriterijima i institucionalnom nadzoru nad planiranjem prostora.

Slični članci
Popularno u Politika
- Mandić pozvao funkcionere na sjednicu o budućnosti koalicije ZBCG
- Mujović optužio Kneževića da služi interesima druge države
- Koštunica ponovo postavlja uslove za referendum u Crnoj Gori
- Dio opozicije može spasiti Mujovića? Kriza u Podgorici
- Nikola Zirojević dao izjavu u policiji, prijavio ga Dejan Vukšić
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






