Međunarodni dan žena: Osam koraka ka ravnopravnijem svijetu

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš predstavlja osam koraka ka ravnopravnosti žena. Tekst naglašava da je rodna neravnopravnost najveći izazov ljudskih prava i da ulaganje u obrazovanje djevojčica, zdravlje majki i inkluzivnost donosi konkretne rezultate. Osam koraka uključuje političku reprezentaciju, mirne procese i klimatske politike s rodnom perspektivom.

0
Međunarodni dan žena: Osam koraka ka ravnopravnijem svijetu

Povodom Međunarodnog dana žena 2026. Tokom gotovo decenije na čelu Ujedinjenih nacija, vidio sam svijet suočen sa brojnim iskušenjima - klimatskim šokovima, produbljivanjem siromaštva, nasilnim sukobima i sužavanjem građanskog prostora. Ali svjedočio sam i rješenjima koja su zaživjela, a koja su imala jedan zajednički imenitelj: žene. U susret obilježavanju Međunarodnog dana žena, vrijeme je da prepoznamo da je rodna neravnopravnost najveći izazov ljudskim pravima našeg doba - ali i da je unapređenje jednakosti jedan od najsnažnijih pokretača održivog razvoja i mira. U nastavku iznosim osam koraka - zasnovanih na mom ličnom iskustvu i inspirisanih radom sistema UN i civilnog društva širom svijeta - koji mogu unaprijediti prava žena i donijeti konkretne rezultate.

1. Premostiti jaz u moći

Rodna ravnopravnost je pitanje moći. I dalje živimo u svijetu u kojem institucije dominantno oblikuju muškarci. Porast autoritarizma produbljuje nejednakosti i potkopava teško stečena prava - od dostojanstvenog rada do reproduktivnih prava - jačajući rodne i rasne predrasude. Ravnopravnost ne oduzima moć - ona je dijeli. A kada se moć dijeli, sloboda raste.

2. Prioritizacija ravnopravnosti

Žene su i dalje nedovoljno zastupljene u vladama i upravnim odborima širom svijeta. U Ujedinjenim nacijama rodni paritet postavili smo kao prioritet, počevši od najvišeg rukovodstva. To smo postigli šireći bazu kvalifikovanih kandidata - ne snižavanjem standarda. Rezultat su snažnije institucije, inkluzivnije odlučivanje i bolja radna kultura. Poruka je jasna: kada institucije izaberu jednakost, rezultati dolaze.

3. Ulaganje u investiciju s najvećim povratom

Ulaganje u osnaživanje žena donosi višestruke koristi. Svaki dolar uložen u obrazovanje djevojčica vraća se gotovo trostruko. Ulaganja u zdravlje majki i planiranje porodice donose još veće društvene i ekonomske koristi. Politike podrške porodici - poput dostupne brige o djeci i starijima - jačaju zajednice i podstiču rast. Zatvaranje rodnog jaza može povećati nacionalni dohodak i do 20 odsto.

4. Obezbijediti mjesto za mirovnim stolom

Mirovni sporazumi su trajniji kada žene učestvuju u pregovorima i njihovoj primjeni. Ipak, u mnogim sukobima - od Gaze, preko Ukrajine do Sudana - žene su često isključene, iako snose najteži teret rata. U vremenu rastuće nestabilnosti, inkluzija nije simbolika - već put ka stabilnosti.

5. Okončati pravnu diskriminaciju

Širom svijeta žene uživaju tek oko dvije trećine zakonskih prava koja imaju muškarci. U brojnim državama i dalje ne mogu ravnopravno posjedovati imovinu, raditi bez ograničenja ili pokrenuti razvod. Svaka država mora se obavezati da ukloni diskriminatorne zakone i osigura dosljedno sprovođenje prava u praksi.

6. Nulta tolerancija na rodno zasnovano nasilje

Nasilje nad ženama je globalna kriza ukorijenjena u nejednakosti, koja se podstiče tišinom. Svaka žena i djevojčica ima pravo da živi bez straha. Rodno zasnovano nasilje, uključujući seksualnu eksploataciju i zlostavljanje, predstavlja grubo kršenje povjerenja i humanosti. Tome se moramo suprotstaviti na svakom koraku, uz nultu toleranciju i punu odgovornost počinilaca kao i uz snažnu podršku žrtvama.

7. Eliminisati pristrasnost iz tehnologije

Žene čine samo četvrtinu zaposlenih u tehnološkom sektoru. Zbog toga se u digitalne sisteme koji utiču na naš svakodnevni život često ugrađuju pristrasnosti. Istovremeno, mržnja i mizoginija na internetu su u porastu. Tehnološke kompanije i vlade moraju zajedno raditi na izgradnji sigurnog i inkluzivnog digitalnog prostora, uz uklanjanje prepreka za djevojčice i žene u nauci i tehnologiji.

8. Uključiti rodnu perspektivu u klimatske politike

Klimatske promjene nijesu rodno neutralne. U krizama sa hranom žene često posljednje jedu, a u vanrednim situacijama izložene su većem riziku. Ekonomske krize povećavaju rizik od dječjih brakova. Istovremeno, žene predvode klimatske inicijative - od zakonodavstva do lokalnih akcija. Održiv i pravedan odgovor na klimatske promjene zahtijeva rodno odgovorne politike, jednak pristup zelenim radnim mjestima i ravnopravno učešće žena u odlučivanju.

Širom svijeta vidio sam ovih osam rješenja na djelu - u ratnim zonama i procesima oporavka, u parlamentima i učionicama, u organizacijama i zajednicama. Ukoliko se lideri iskreno posvete rodnoj ravnopravnosti i sprovedu ove korake, promijenićemo svijet - za žene i djevojčice, ali i za sve nas. Autor je generalni sekretar Ujedinjenih nacija.

Bonus video: Vijesti (Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti") Antonio Gutereš Međunarodni dan žena 8. mart Ujedinjene nacije Ravnopravnost žena Ljudska prava Mir

Komentari

Pročitaj još

Što ih ne poguše jedanak?

Vlada Crne Gore, predvodjena premijerom Mickom Spajićem i ministrom Slavenom Radunovićem, razmatra predloge odluka o prestanku važenja važnih planskih dokumenata. Tekst ukazuje na nedostatak obrazloženja i postavlja pitanja o kriterijima i institucionalnom nadzoru nad planiranjem prostora.

Što ih ne poguše jedanak?

Slični članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.