Zogović: DNP za čišćenje sistema od prljavih ANB službenika, ali ne ovakvim putem

Milun Zogović, potpredsjednik DNP-a i bivši potpredsjednik Vlade, u emisiji 'Fakti' sa Jelenom Novaković kazao je da on i koleginica Maja Vukićevic dok su bili u Vladi nisu glasali za Zakone, kao ni za direktora ANB-a i Uprave policije jer su odluke donosene preko telefona. On je naveo da DNP je za čišćenje sistema od prljavih ANB službenika, policajaca, tužilaca, sudija a to se ne radi na ovaj način.

Na pitanje kako je to kad iz udobne fotelje izaberete da se vratite u opoziciju, on je rekao da kada se u životu trudite da budete odgovorni, dosljedni i principijelni onda nemate razloga niti u političkom ni u ličnom kontekstu da se ne osjećate drugačije nego ispunjeno i zadovoljno.

„Funkcija nekom ne daje značaj i posebnost. Svaki čovjek svojom etikom, znanjem ili neznanjem daje doprinos cijeloj funkciji. Našom odlukom da podnesemo ostavke smatramo da smo pokazali visok stepen principijelnosti, dosljednosti i odgovornosti. Nakon što smo premijeru ponudili inicijative o jeziku, dvostrukom državljanstvu i trobojci i nakon što nije prihvaćena naša inicijativa jedina moralna odluka bila podnošenje ostavke. Razumijem da je ovo presedan i nešto što nije viđeno na političkoj sceni, a još i šire. Najočiglednije živimo praksu krađe demokratije kroz privatizaciju mandata.

“Smatram da smo mi povlačenjem poteza pokazali politički integritet i odgovornost i principijelnost i političko djelovanje. Pružili smo jasnu poruku da ne želimo da trgujemo sa našim ideološkim i programskim opredjeljenjima o kojima smo se okupili u DNP-u,” kazao je on. Prijavio je da je njegova istupanja presedan i da to nije viđeno na političkoj sceni Crne Gore.

„Pošto su ovi zakoni predmet reforme, naglasio je da su njegove riječi i odluke izmicanje od telefonskih dogovora i insistiranje na redovnim sjednicama. ’’Mi smatramo da ovakav predlog zakona o ANB-u daje faraonska ovlašćenja direktoru, dok kontrolu vrši isključivo premijer. Danas je jedan, sutra će biti drugi. Tu se otvara veliki prostor za zloupotrebu ANB-a i za obračunavanje sa političkim neistomišljenicima, a sužava se parlamentarna kontrola nad ANB-om,” dodao je.

Navodeći da su imali različite stavove s Evropskom unijom, Zogović je rekao da je važno da li je to stav Evropske delegacije ili Komisije, jer postoji kontradikcija. „Riječeno je da se može ili usvojiti ili nakon usvajanja prilagoditi zakon. Zašto se sada ne usvajaju i te izmjene, nego se otvara mogućnost da neka članica zaustavi naš evropski put zato što nam Zakon o unutrašnjim poslovima nije u skladu s EU direktivama,” rekao je.

„Nadamo se da će dobiti odgovor s adresa jer, kako kaže, imamo eksplicitan stav Evropske delegacije, a ne znamo da li je to stav Evropske komisije. Kontradikorno je da neko iz EK daje mišljenje da treba usvojiti pa prilagoditi direktivama. Sada imamo drugačiji redoslijed; vidjećemo u narednom periodu šta je tačno,” dodao je.

Primjereno je, kako je naveo, da je bilo potrebno da se potraži dodatno vrijeme da se zakon uskladi pa da se usvoji u parlamentu. „Opravdano je da mi kao DNP imamo određene rezerve kada je upitan usvajanje ovih zakona, jer smatramo da tu treba biti senzibilniji i da se ovdje sužava prostor za parlamentarnu kontrolu. Taj zakon je stvarni instrument za kontrolu policije i drugih službi bezbjednosti. Nije se moglo očekivati da će taj zakon biti sproveden. Mora smo razmisliti da budemo protiv toga da se sužava parlamentar­na kontrola bilo kog parlamentarnog akta,” rekao je.

«Kazao je da je gledao zakone i dodao je da on i koleginica Vukićevic nisu glasali za Zakone, kao ni za direktora ANB-a i Uprave policije jer su odluke donošene preko telefona. „Mi smatramo da ne treba tako važne odluke donositi preko telefona, nego na redovnim sjednicama,” dodao je.

Prema njegovim riječima, ovakav predlog zakona o ANB-u daje faraonska ovlašćenja direktorimu, dok kontrolu vrši premiјer. „Danas je jedan, sutra će biti drugi. Tu se otvara veliki prostor za zloupotrebu ANB-a i za obračunavanje sa političkim neistomišljenicima, a sužava se prostor za parlamentarnu kontrolu nad ANB-om. Smatram da Crnoj Gori nisu potrebne takve nedemokratske prakse. Izgleda da nismo završili s tim, neprihvatljivo je da damo bilo kome toliku moć tekstovima,” istakao je Zogović.

Kako je kazao, vjeruje da će upozorenja evropskih partnera biti pojačanja i da će morati doći da EK izvrši pritisak da se tekstovi prilagode evropskim praksama i standardima. Ubrzo nas čekaju izbori gdje će građani cijeniti rad svakog onog ko je u njihovo ime imao priliku da vrši vlast. Nakon 2020. godine promijenio se pristup, sada se sve jasnije kristalizuje kome se može davati najveće povjerenje. U politici je najbitnije da držite riječ, budete dosljedni i imate vezu sa onima koji su vam ukazivali povjerenje da u njihovo ime vršite vlast,” dodao je.

Kao neko ko je dugo godina u politici, Zogović je fasciniran brojem špijuna u Crnoj Gori; posebno je istakao da mnogi politički subjekti i NVO žele potpuno legalizovati agenturu koja radi za neke od NATO zemalja. „To je frapantno i smatram da se ovim zakonom podstiče interes za dodatnu mobilizaciju špijuna koji bi se ponudili sistemu iako ih ima na pretek,” zaključio je.

Zogović je naveo da smo imali ANB koja nije imala ni jedan podatak 2016. godine, kada je pokrenuta priča o tzv. državnom udaru, a Milivoje Katnić je morao da radi njihov posao i da brane građane Crne Gore i Srbije od lažnog državnog udara. „Ovo je bio direktan obračun sa političkim neistomišljenicima. DPS bi izgubila vlast da nije bilo montiranog udara u režiji tadašnjeg ministra Pažina, Milivoja Katnića, policije i ANB-a. DNP je za čišćenje sistema od prljavih ANB službenika, policajaca, tužilaca, sudija a to se ne radi na ovakav način. To se radi dogovorom u Skupštini i Lex Specialis koji jasno propisuje način i kako se sistem čisti od korumpiranih prljavih policajaca, agenata, sudija... Kad god se neko opredijeli za donošenje Lex Specialis imaće podršku DNP-a. Mi pripadamo izvornoj i borbi protiv svih ideoloških i krimi tokova DPS-a i uvijek ćemo imati jasan odnos i pruženu ruku onima koji žele da se bore protiv tokova DPS-a,” rekao je.

Napomenuo je da ako ovi zakoni budu usvojeni, Ustavni sud će reći svoju riječ i da će, ako se ispostavi da nisu, te akte staviti van snage.

„Uvjeren sam da će biti stavljeni van snage. Sigurno će se naći neko ko će podnijeti takvu inicijativu. Svakako smatram da je Ustavni sud najodgovornija i jedina odgovorna adresa kad je u pitanju usklađivanje zakona sa Ustavom Crne Gore,” dodao je.

Želi da vjeruje da će se naći prava mjera i da ovi zakoni neće zaživjeti kako neko očekuje i dati tako instrumente moći u ruke kako neko očekuje.

„Daleko smo od 1948. godine. Mnogo je manji prag tolerancije od 2020. godine kada se desio neki vid slobode kod partija i glasača, a građani neće tolerirati toliki nivo devijacije i svako ko posegne za bilo kojom zloupotrebom dobiće adekvatne odgovore,” kazao je Zogović.

O hapšenju Đukanovića Zogović je rekao da je Milo Đukanović ključna politička ličnost u protekle tri i po decenije. „Svi će se sjetiti revolucije 1989. godine gdje su lijepi, mladi i pametni političari došli na vlast. Nakon toga održani su prvi parlamentarni izbori kada je ta ekipa pobijedila na izborima i od tada do 2020. godine DPS je vršila vlast u Crnoj Gori. Tada je bila važna uloga Aca Đukanovića i on je odlučio da politiku preda starijem bratu, a on da bude siva eminencija svih legalnih i ilegalnih biznisa u Crnoj Gori. 1997. godine je došlo do raskola u DPS-u na pitanju prema švercu i korupciji. Braća Đukanovići su uspjeli da preuzmu DPS i da stvara­ju privatnu državu, stvorili su imovinu vrijednu stotina miliona eura,” naveo je on. Iako su dva slučaja “satovi” i “oružje” kap u moru, on ne želi da minimizira procese. “Ovo je kap u moru, ali smatram da je neko krenuo da se bavi svojim poslom. Klupko je krenulo da se odmotava. Ovo je uvod sudskog procesa prema braći Đukanovićima. Nisam fascin.