Treći zalivski rat mijenja lice regiona

Treći zalivski rat mijenja lice regiona. Nakon napada na Iran i smrti vrhovnog vođe, Bliski istok ulazi u novu fazu nestabilnosti: Teheran je oslabljen, zalivske monarhije otkrivaju sopstvenu ranjivost, a ciljevi SAD i Izraela bi se u jednom trenutku mogli mimoići. Eksplozija u Bejrutu nakon izraelskog napada ostavila je poruku o eskalaciji i širokom dometu sukoba.

Ranije, blok Zaliva, koji uključuje osam zemalja Persijskog zaliva i više od pola tuceta drugih, bio je udaljen od direktnih konfrontacija. Početni događaji bili su dramatični: Hamenei, vrhovni vođa Irana, ubijen je u izraelskom vazdušnom udaru na samom početku rata. Iranski dronovi zasuli su mirne gradove u Zalivu, a globalne cijene energije naglo su porasle. Mnogi zvaničnici očekuju da će se borbe nastaviti još nekoliko nedjelja. Teško je predvidjeti završetak rata jer se čini da se ciljevi Donalda Trampa stalno mijenjaju. No, bez obzira na ishod, treći zalivski rat promijeniće region jednako duboko kao i prethodni: Iran će biti oslabljen, dok zalivske monarhije moraju da se suoče sa svojom novootkrivenom ranjivošću i mogućom prijetnjom koja dolazi i od protivnika izvan regiona.

U visokom broju žrtava, jedna iranska organizacija za ljudska prava sa sjedištem u Vašingtonu saopštila je prekjuče da je poginulo 1.114 civila, uključujući više od 180 djece. Broj poginulih vojnika nije poznat. Izrael je izveo niz atentata s ciljem da obezglavi režim. Pored Hameneija, navodno je ubijeno na desetine drugih zvaničnika, među njima ministar odbrane i šef Korpusa garde islamske revolucije (IRGC). Sa sahrane pripadnika Revolucionarne garde u Teheranu, slika izveštava Reuters.

Nije jednostavno procijeniti opšti osjećaj Iranske: riječ je o zemlji od 92 miliona ljudi sa različitim pogledima na rat. Noć kada je Hamenei ubijen donijela je slavlje, a već sljedećeg dana počela je i tuga. Neki opozicioni aktivisti tvrde da Irance, koji su na početku podržavali rat protiv režima, sada bombardovanje doživljavaju kao zamor koji može da preraste u trajno stanje. Drugi pak misle da bi rat mogao da se završi prije, ostavljajući režim netaknutim i spremnim da se osveti svom narodu. Ove stavove ove sedmice su mogli čuti u Kapikoju, preko iranske granice u Turskoj. Jasmin i njen partner našli su mjesta u putničkom vozu koji je 1. marta krenuo iz Teherana ka Turskoj. Voz je stigao do Tabriza, oko 200 kilometara od granice, gdje su čekali sedam sati prije nego što su nastavili vožnju taksijem. Opisali su zvuk vazdušnih udara i izražavali strah, dok su drugi navodili da se Amerika i Izrael neće povući.

Režim nastoji da pošalje sliku stabilnosti: nekoliko sati nakon potvrde smrti Hameneija, imenovan je tročlani savjet koji će voditi zemlju u skladu sa ustavom. Postavljene su zamjene za neke od zvaničnika ubijenih u prvom talasu izraelskih udara, a policija i paravojne snage raspoređene su na ulicama kako bi spriječile okupljanja i poziv na mobilizaciju po Trampovom nalogu. Skupština eksperata, tijelo koje čini 88 klerika odani režimu, započela je konsultacije o izboru novog vrhovnog vođe. Iako odluka još nije objavljena, sve češće se spominje Modžtaba Hamenei, drugi sin pokojnog ajatolaha, kao vjerovatan izbor. Njegov izbor bi označio kontinuitet, jer Garda ostaje središte moći čak i ako opoziciju ne reaguje snažno.

Uz oštećenu protivvazdušnu odbranu Irana, zemlje Zaliva i dalje se oslanjaju na raketne napade i dronove, dok Iran pokušava da uzvrati bez većeg uspjeha u prvom talasu. Do sada su makro brojke promijenile dinamiku borbe: Iran je na dan početka ispalio oko 180 raketa na Izrael i 250 na države Zaliva; do četvrtog dana broj je pao na nekoliko desetina, što su pokušali objasniti faktorima kao što su napori za uništavanje protivvazdušne odbrane i zalihe presretača. Najveći teret nosile su države Zaliva, koje su prijavile značajne gubitke, ali i visoke sposobnosti odbrane: UAE je 4. marta objavio da je Iran u četiri dana ispalio 189 raketa i 941 dron na njih, dok su Bahrein, Kuvajt i Katar naveli brojke koje se mjere stotinama, a Oman i Saudijska Arabija bili izloženi manjim napadima. UAE je naveo da je oborio 93% projektila, dok druge države nisu detaljno objavile brojke. Zalihe presretača su tajne, ali dva regionalna vojska izvora su potvrdila da bi se mogle izdržati rat koji bi trajao nedjeljama pri trenutnom intenzitetu.

Šteta je finansijski i energetski veoma skupa: hiljade letova otkazano su u najprometnijim vazdušnim čvorištima, a Iran je objavio da je Hormuški moreuz zatvoren za plovidbu. Napadi na naftna i gasna postrojenja i tankere izazvali su haos na energetskim tržištima, a trošak presretača i drugih odbrambenih sistema već dostigao je milijarde dolara. U ovom turbulentnom okruženju, Zalivske države vide rizik, ali i priliku za jačanje svog statusa kao regionalnih sigurnosnih centara, uz naglašavanje njegove važnosti za globalnu energetsku sigurnost.

Sa diplomatskog gledišta, Zalivski vladari savjetuju...