Evropa i Amerika: Održavanje veze uz nestabilno povjerenje

Sjedinjene Američke Države su na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji pokazale manje konfrontacije nego prošle godine, kada je potpredsjednik Džej-Di Vens iznio žestoke kritike na račun Evrope. Iako savez između Evrope i Amerike i dalje funkcioniše, stari poredak koji je godinama povezivao ove dvije strane Atlantika se raspao. Ne postoji konsenzus o tome kako odnosi mogu napredovati, s obzirom na redovne 'seizmičke udare' koje Trampova administracija izaziva u sistemu.

Donald Tramp je pozivao na aneksiju Grenlanda, nametao carine evropskim saveznicima, a kontinent je pao na treće mjesto na listi prioriteta administracije, nakon Zapadne hemisfere i Kine. Nova američka pomoć Ukrajini gotovo da je nestala, dok je Evropa izložena kritikama zbog slobode govora i digitalne regulative. Premijerka Letonije, Evika Silinja, izjavila je da 'ne mislim da ćemo poslovati kao i obično', naglašavajući zavisnost svoje zemlje od saveznika za bezbjednost.

Evropski lideri su bili uljudni, ali su mnogi opisali trenutni odnos između SAD i Evrope kao 'zlostavljački', gdje zlostavljač krivi žrtvu. Američki senator Ruben Galjego iz Arizone nazvao je prošlu godinu 'roler-koster emocija' za evropske kreatore politike. Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, pozdravila je govor državnog sekretara Marka Rubija, nazivajući ga 'dobrim prijateljem' i 'jakim saveznikom'.

Međutim, evropski lideri sve više razmišljaju o sopstvenoj odbrani. Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je da 'međunarodni poredak zasnovan na pravima i pravilima više ne postoji', dok je francuski predsjednik Emanuel Makron naglasio potrebu da Evropa postane geopolitička sila. U tom kontekstu, Francuska, Njemačka i Švedska su započele razgovore o tome kako bi francuski nuklearni arsenal mogao doprinijeti bezbjednosti kontinenta.

Razgovori o razvoju nuklearnog oružja u Poljskoj dodatno su naglasili promjene u razmišljanju evropskih lidera. Karol Navrocki, pro-MAGA predsjednik Poljske, izjavio je da je razvoj nuklearnog oružja put koji treba slijediti kako bi se odbila 'agresivna, imperijalna Ruska Federacija'.

Trampovi pozivi na aneksiju Grenlanda izazvali su zabrinutost među evropskim zvaničnicima, a danska premijerka Mete Frederiksen nazvala je američki pritisak 'neprihvatljivim'. Francuska zakonodavka Natalija Puziref istakla je 'krizu povjerenja' na kontinentu, naglašavajući da će Evropljani morati povećati izdvajanja za odbranu kako bi smanjili zavisnost od SAD.

Uprkos toplim riječima američkih zvaničnika, na kontinentu ne postoji konsenzus o tome kako gledati na SAD i kuda oni idu. Jedna stvar je sigurna, savez kakav je nekada bio više ne postoji, a promjene su već dugo u toku.