Razjedinjene Ujedinjene nacije ili Odbor za mir?

U posljednje vrijeme sve češće se čuje o eroziji međunarodnog prava, a međunarodni sistem bezbjednosti se čini kao da je skliznuo u haos. Ove tvrdnje dolaze u svjetlu novonastalih okolnosti koje se tiču Ujedinjenih nacija (UN) i novog Odbora za mir (OzM) koji je osnovan kao odgovor na trenutne izazove.

Prema riječima Stefana Lakušića, prošlo je više od 80 godina otkako je osnovana krovna svjetska organizacija za međunarodni mir i bezbjednost. Pitanje koje se postavlja jeste da li su izjave o stanju u međunarodnom pravu samo odraz nečijih vrijednosnih ili finansijskih interesa ili postoji još nešto iza njih. UN su kroz decenije nailazile na razne izazove, ali trenutna situacija je ozbiljnija nego ikada prije, kao što je istakao generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš, koji je naglasio da su UN pred 'imminentnim finansijskim kolapsom'.

Odbor za mir je osnovan rezolucijom 2803 Savjeta bezbjednosti UN-a, a mnogi kritičari smatraju da je njegova svrha da zamijeni UN. Ovaj Odbor ima za cilj promovisanje stabilnosti i obnavljanje pouzdane vlasti u sukobljenim područjima. Ipak, čini se malo vjerovatnim da će on uspjeti u tome, s obzirom na to da su mnoge uticajne države, poput Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke, odbile poziv za članstvo.

Osnivački dokument OzM sadrži nekoliko ključnih tačaka, uključujući uslovljenost trajanja članstva finansijskim doprinosima, pri čemu se navodi da je minimalni iznos jedan milijard dolara. Ova praksa postavlja pitanje političkog uticaja u zavisnosti od finansijske moći. Na čelu Odbora će biti Donald Tramp, koji će imati odlučujući glas u slučaju izjednačenog broja glasova, a takođe će imenovati i svog nasljednika.

Odbor za mir, iako ne posjeduje mnoge resurse koje imaju UN, očigledno nudi nešto što UN-u nedostaje – jasno liderstvo i stroge finansijske kriterijume. Usput, UN bi trebale biti nezavisne od financijskih interesa pojedinih država članica, što trenutno nije slučaj. Ovo dovodi do sukoba između internacionalizma i hegemonije, gdje male države teže prvom, dok velike nastoje ostvariti drugo.

U postojećim uslovima, liderstvo zasnovano na zdravom autoritetu, poput onog koje je imao Dag Hammarskjöld, moglo bi prekinuti Gordijev čvor. Ipak, do tada, možemo očekivati nove inicijative poput Odbora za mir, koje će se suočiti s izazovima legitimiteta i autoriteta, s obzirom na odbijanje mnogih država da postanu članovi.