Interes jači od principa: Sporadično napuštanje vlasti u Crnoj Gori

U proteklih više od 30 godina od uvođenja višestranačja, političke partije u Crnoj Gori napuštale su vlast samo sporadično, što ukazuje na to da takvi potezi rijetko proizilaze iz principijelnih razloga, a mnogo češće predstavljaju pokušaj popravljanja političkog rejtinga pred izbore. Ovo su ocijenili sagovornici "Vijesti", govoreći o tome zašto partije rijetko izlaze iz vladajuće većine i šta je politička pozadina takvih poteza.

Tek nekoliko partija napustilo je vlast od uvođenja višestranačja, a posljednji takav potez povukla je Demokratska narodna partija (DNP). Ranije su to činili Socijaldemokratska partija (SDP) 2016. godine, Liberalni savez 2002. godine, i Narodna stranka 2001. godine. Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, Nikoleta Đukanović, kazala je za "Vijesti" da je izlazak političkih partija iz vlasti u Crnoj Gori izuzetno rijetka pojava, naročito kada su u pitanju manje partije. "U posljednjih trideset godina višestranačja imamo svega nekoliko primjera da su partije napustile vlast, i to uglavnom u trenucima kada je politička šteta ostanka postajala veća od koristi. Mislim da to pokazuje da se vlast u Crnoj Gori ne doživljava kao privremeni mandat građana, već kao trajni resurs koji se mora sačuvati po svaku cijenu", ocijenila je Đukanović.

Ona je istakla da se u tom kontekstu izlazak iz vlasti rijetko zasniva na principima, a mnogo češće predstavlja pokušaj popravljanja političkog rejtinga pred izbore ili distanciranja od nepopularnih odluka. "Kada bi principi bili stvarni motiv, onda bi izlazak iz vlasti bio praćen jasnim programskim stavom koji ima kontinuitet, konkretnom kritikom politika koje se sprovode i spremnošću da se snose političke posljedice", dodala je Đukanović.

Politički analitičar Miloš Perović ocijenio je da rijetko napuštanje vlasti pokazuje da se politika uglavnom vodi kroz interes, a ne kroz principe. "Ulazak u vlast za većinu partija znači pristup moći, zapošljavanju, uticaju i budžetskim sredstvima, pa se tog statusa teško odriču, čak i kada postoje ozbiljna neslaganja ili problemi u radu vlade", istakao je Perović. On je naglasio da institucije često funkcionišu slabo, a politički sistem se zasniva na ličnim i partijskim dogovorima, umjesto na jasnim programima i odgovornosti.

Posljednji primjer izlaska iz vlasti desio se 30. januara, kada je Demokratska narodna partija (DNP) saopštila da napušta Vladu i vlast u glavnom gradu. Predsjednik DNP-a, Milan Knežević, objavio je to na konferenciji za medije nakon što je Predsjedništvo partije prihvatilo ostavke potpredsjednika Vlade Miluna Zogovića i ministarke saobraćaja Maje Vukićević. DNP je prethodno tražio podršku Vlade za rješavanje identitetskih pitanja, ali je dobio odbijenicu. Knežević je najavio razgovor sa liderom Nove srpske demokratije o daljoj budućnosti koalicije ZBCG.

Izlazak DNP-a iz Vlade neće ugroziti njen opstanak, jer će bez "ruku" DNP-a u parlamentu imati podršku 48 poslanika, što je i dalje dovoljno za većinu. Ipak, izlazak iz vladajuće koalicije u Podgorici može dovesti u pitanje opstanak vlasti u glavnom gradu. Ova situacija ukazuje na to da, iako se odluke donose često iz interesa, i dalje postoje značajne političke tenzije koje će oblikovati budućnost crnogorskog političkog pejzaža.