Bader: Stranci uslovljavaju posjedovanjem nekretnine od 150.000 eura

Majkl Bader, predsjednik Fondacije za budućnost turizma Crne Gore i predsjednik Odbora za turizam u Njemačko-crnogorskom poslovnom klubu, izjavio je da značajan broj stranaca koji žive u Crnoj Gori novi Zakon o strancima doživljava kao restriktivniji i pravno nesigurniji u odnosu na prethodni režim koji je bio na snazi do početka ove godine.

Bader je naglasio kako problem ne leži samo u pooštravanju uslova, već i u tome što mnoga rješenja ostavljaju ograničen prostor za predvidljivost i planiranje života. On je ukazao na to da novo pravilo o odsustvu, koje propisuje da 30 dana van Crne Gore automatski dovodi u pitanje važenje privremenog boravka, unosi dodatnu neizvjesnost. Ranije je postojala mogućnost najave odsustva do 90 dana, a sada su ti uslovi suženi na usko definisane humanitarne izuzetke. Stranci ističu da to zanemaruje realnost savremenog života, naročito za one s poslovnim, porodičnim ili zdravstvenim obavezama van zemlje.

Bader je dalje elaborirao da zakon uvodi krut okvir u kojem svako odstupanje nosi rizik od gubitka statusa, što se doživljava kao ozbiljno pooštravanje regulative o položaju stranaca. Takođe, zakon ne daje taksativnu listu situacija koje će biti prihvaćene kao dokazi za opravdano odsustvo preko 30 dana, već traži od stranaca da dostave dokaze o postojanju tih razloga, ostavljajući organima diskreciono pravo da procjenjuju adekvatnost dostavljenog materijala.

Kada govori o novinama koje ugrožavaju opstanak stranaca u Crnoj Gori, Bader je naveo da stroga primjena pravila o 30 dana odsustva ostavlja brojne strance bez jasnog odgovora u situacijama koje nijesu izričito navedene u zakonu. Osobe koje borave ovdje na osnovu nepokretnosti posebno su pogođene jer zakon ne daje jasan odgovor o tome pod kojim uslovima mogu opravdati duže odsustvo, što otvara prostor za neujednačenu praksu i arbitrarnost. Uvođenje minimalne vrijednosti nepokretnosti od 150.000 eura dodatno dovodi u pitanje status stranaca koji su ulagali u Crnu Goru po ranijim pravilima.

Bader je ukazao i na nezadovoljstvo preduzetnika zbog fiskalnog praga od 5.000 eura godišnje, koji predstavlja ozbiljan teret za male biznise i startapove. On ističe da se time šalje poruka da prisustvo stranaca nije poželjno ukoliko ne mogu odmah generisati mjerljiv fiskalni učinak. Iako procedura za privremeni boravak formalno nije drastično komplikovanija, u praksi je postala teža, rigidnija i manje tolerantna na greške.

Bader je naglasio da nedostatak jasnih i javno dostupnih smjernica stvara osjećaj pravne nesigurnosti. Mnogi uslovi ostaju neprecizni, pa stranke često tek u postupku saznaju da određeni dokaz nije dovoljan ili da se praksa promijenila. Elektronsko podnošenje zahtjeva jeste korak naprijed, ali ne rješava suštinski problem: stranci i dalje ne mogu sa sigurnošću znati da li su ispunili sve uslove dok ne dobiju rješenje.

Iz perspektive stranaca, novi zakon više djeluje kao signal za preispitivanje ostanka, nego kao podsticaj za dugoročno vezivanje za Crnu Goru. Umjesto osjećaja stabilnosti, zakon proizvodi osjećaj privremenosti, čak i kod onih koji ovdje žive godinama, imaju imovinu ili razvijen biznis. Stranci ističu da se pravila često mijenjaju, da prelazni periodi nijesu dovoljno jasni i da se oslanjanje na raniju praksu više ne smatra legitimnim. U takvom ambijentu, planiranje života, ulaganja ili porodice postaje rizično, a sve češće se može čuti stav da zakon ne filtrira samo 'neaktivne' strance, već odbija i one koji su željeli da Crnu Goru posmatraju kao dugoročni dom. Umjesto integracije, novi režim kod mnogih proizvodi osjećaj nesigurnosti i poruku da je njihov boravak tolerisan, ali ne i stabilan.