Kongres SAD-a odobrio 200 miliona dolara za baltičke države

Američki Kongres je ove sedmice odobrio 200 miliona dolara bezbjednosne pomoći baltičkim državama usred pojačanih ruskih aktivnosti duž istočnog krila NATO-a. Ova sredstva su odobrena u okviru Zakona o odbrambenim aproprijacijama za fiskalnu 2026. godinu, čime se nastavlja američka podrška Estoniji, Letoniji i Litvaniji kroz Baltičku sigurnosnu inicijativu (BSI).

Odbrambeni paket vrijedan 838,7 milijardi dolara, koji je predsjednik Donald Tramp potpisao 3. februara, osigurava finansiranje sigurnosne saradnje s ovim tri baltičke države, uprkos ranijim pokušajima unutar Pentagona da se ta sredstva ukinu. Dodatnih 10 miliona dolara dodijeljeno je Estoniji kroz program Stranog vojnog finansiranja (Foreign Military Financing), koji je Talin ranije koristio za nabavku HIMARS municije, projektila Javelin i artiljerijskih granata velikog kalibra.

Republikanski kongresmen Don Bekon, penzionisani brigadni general Ratnog vazduhoplovstva SAD-a i kopredsjedavajući Kongresnog baltičkog kluba, izjavio je: "Ovo je veoma važno za odvraćanje i sigurnost naših baltičkih saveznika." Bekon je istakao da Kongres ostaje posvećen snažnom NATO savezu, naglašavajući potrebu za posebnim fokusom na Baltik zbog istorijskog konteksta opasnosti povlačenja iz globalnog angažmana.

Tri baltičke zemlje, kao članice NATO-a i snažni podržavaoci Ukrajine, zabilježile su posljednjih mjeseci povrede svog vazdušnog prostora od strane ruskih aviona ili dronova. U jednom incidentu, tri ruska lovca MiG-31 su ušla u estonski vazdušni prostor iznad Finskog zaliva u septembru, zadržavši se tu oko 12 minuta, što je navelo Talin da zatraži vanrednu sjednicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Bekon je takođe naglasio da ruski rat protiv Ukrajine predstvalja prijetnju i izvan granica Ukrajine, dodajući da ishod sukoba direktno oblikuje sigurnosno okruženje baltičkih država. "Ako Ukrajina padne", upozorio je, "treba sa sigurnošću da znamo da će Moldavija biti sljedeća". Za lidere baltičkih zemalja, glasanje u Kongresu o odobrenim sredstvima predstavlja više od obične budžetske odluke.

Litvanski ministar spoljnih poslova Kestutis Budris je tokom posjete Vašingtonu 4. februara naglasio da je region prva linija NATO-a. "Ova odluka je u suštini vrlo politička", rekao je Budris, dodajući da dokazuje snažne transatlantske veze i opredijeljenost Baltika da ulaže u odbrambene kapacitete američke proizvodnje.

Kristen Tejlor, zamjenica direktorice Transatlantske bezbjednosne inicijative pri Atlantskom savjetu, izjavila je da zakon dolazi u trenutku pojačane hitnosti, dok se ruske aktivnosti duž istočnog krila NATO-a intenziviraju. "Ova sredstva su namijenjena jačanju interoperabilnosti i unapređenju vojnih sposobnosti baltičkih saveznika", rekla je Tejlor.

Zakon o odbrambenim aproprijacijama usvojen je u Predstavničkom domu tijesnom većinom od 217 prema 214 glasova, dok je u Senatu prošao sa 71 prema 29, prije nego što ga je predsjednik Donald Tramp potpisao, čime je on stupio na snagu.