Letonija i Estonija predlažu pregovore sa Rusijom

Letonska premijerka Evika Silina i predsjednik Estonije Alar Karis predložili su da Evropska unija imenuje specijalnog izaslanika za pregovore s Rusijom i otvori diplomatske kanale s tom zemljom. Ova izjava uslijedila je u odvojenim intervjuima za briselski portal Juronjuz, a dio je tekućih pregovora o okončanju rata u Ukrajini.

Kako su naveli, ovaj prijedlog predstavlja značajan zaokret u evropskom strateškom promišljanju o Rusiji, s obzirom na to da je EU isključena iz direktnih razgovora u mirovnim pregovorima koje predvode Sjedinjene Američke Države. Francuski predsjednik Emanuel Makron je ranije ove sedmice najavio da je započeo rad na imenovanju specijalnog izaslanika, dok je italijanska premijerka Đorđa Meloni podržala ovu inicijativu.

Silina i Karis su istakli da bi svaka komunikacija s Rusijom trebala biti u konsultacijama s Ukrajinom, a predložili su da izaslanik bude osoba oko koje postoji konsenzus. Silina je na marginama Samita svjetskih vlada u Dubaiju izjavila: "Moramo biti za pregovaračkim stolom, jer su i sami Ukrajinci počeli da pregovaraju. Pa zašto Evropljani ne bi pregovarali?".

Premijerka je ukazala na moguće evropske predstavnike kao što su Makron, njemački kancelar Fridrih Merc, poljski premijer Donald Tusk i britanski premijer Kira Starmer. Merc se, međutim, protivi direktnim pregovorima. Silina je dodala da je izaslanik zaista potreban i da je pitanje ko bi to mogao biti, uz napomenu da bi mogla biti i ona, ali da bi bilo bolje da to budu lideri Njemačke ili Francuske.

Estonski predsjednik Karis se uzdržao od navođenja imena, ali je naglasio da izaslanik treba da dolazi iz velike evropske zemlje koja uživa "kredibilitet obje strane". "EU treba da bude uključena. Iako se ne borimo s Rusijom direktno, već godinama podržavamo Ukrajinu i nastavićemo to da radimo", izjavio je Karis za Juronjuz.

Karis je dodao da je EU "malo zakasnila" i da je možda ona, a ne američki predsjednik Donald Tramp, trebala da započne potragu za diplomatskim rješenjima. "Prije nekoliko godina bili smo u poziciji da nismo razgovarali s agresorima, a sada smo zabrinuti što nismo za pregovaračkim stolom", rekao je.

Pitanje ponovnog otvaranja diplomatskih kanala s Rusijom, koji su od februara 2022. godine uglavnom zatvoreni, ponovo je aktuelizovano posljednjih sedmica, s obzirom na napredak pregovora predvođenih SAD i konkretizaciju bezbjednosnih garancija za Ukrajinu. Zemlje poput Francuske, Italije, Austrije, Luksemburga i Češke podržavaju ideju pokretanja direktnih pregovora kako bi se izbjegla zavisnost od Bijele kuće, koja je danas glavni sagovornik Moskve.

Međutim, Njemačka se protivi ovom prijedlogu, ukazujući na "maksimalističke zahtjeve" ruskog predsjednika Vladimira Putina i kontinuirano bombardovanje ukrajinskih gradova, što pokazuje da Kremlju nedostaje "istinska spremnost za pregovore". Dok se predsjednik Estonije zalaže za direktne pregovore, estonsko Ministarstvo spoljnih poslova protivi se ponovnom angažovanju s Rusijom, navodeći da "dok god Rusija ne promijeni svoje djelovanje i ciljeve agresije na Ukrajinu, nije moguće angažovati se u pregovorima s tom zemljom".

U saopštenju ministarstva se ističe: "Ne smijemo ponoviti greške koje smo iznova i iznova pravili obnavljajući odnose kada Rusija nije promijenila kurs".