Knežević o budućnosti koalicije sa Mandićem: Odluku donose stranački organi

Izlazak Demokratske narodne partije iz Vlade Crne Gore otvorio je pitanje odnosa unutar koalicije 'Za budućnost Crne Gore', budući da je dio ovog političkog saveza ostao u vlasti, dok je drugi prešao u opoziciju. Predsjednik DNP-a Milan Knežević izjavio je u emisiji 'Oko' na Radio-televiziji Srbije da je trenutna situacija politički neobična i da će o daljoj sudbini koalicije odluku donijeti stranački organi nakon analize novonastalih okolnosti.

Knežević je ukazao na to da sa liderom Nove srpske demokratije Andrijom Mandićem ima prijateljske odnose, ali da postoje različita viđenja načina na koji treba ostvarivati interese srpskog naroda u Crnoj Gori. Prema njegovim riječima, Mandić ima potpuno legitimno političko pravo da vodi svoju stranku onako kako smatra da je najbolje, dok će DNP odluke donositi isključivo kroz stranačke institucije.

Govoreći o razlozima napuštanja vlasti, Knežević je naglasio da je ključni problem odsustvo političke volje da se riješe, kako je naveo, osnovna i elementarna prava lingvističke većine u Crnoj Gori koja se izjašnjava da govori srpskim jezikom. Ocenio je da je odnos aktuelne izvršne vlasti, na čijem je čelu premijer Miloš Spajić, prema tim pitanjima identičan politici bivšeg režima.

'Mi smo dobili podršku građana da riješimo status srpskog jezika kao službenog, da normiramo narodnu zastavu iz 1905. godine Kneževine Crne Gore u Zakonu o državnim simbolima i da omogućimo državljanstvo desetinama hiljada naših sunarodnika koji su 2005. i 2006. godine ostali bez njega', kazao je Knežević. On je naglasio da DNP ni u jednom trenutku nije dovodila u pitanje ustavni status crnogorskog jezika, već da je tražena isključivo dopuna koja bi srpskom jeziku dala jednak status.

Za takvo rješenje, kako je naveo, bila je potrebna dvotrećinska većina u Skupštini, koja nije obezbeđena, dok za izmjene zakona o državnim simbolima i državljanstvu nije bilo ni minimalne političke podrške. Knežević je ukazao i na stanje u obrazovnom sistemu, podsjećajući da u Crnoj Gori postoje dva fakulteta za crnogorski jezik sa različitim brojem grafema, što je, prema njegovim rečima, pokazatelj da se radi o lingvističkom inženjeringu, a ne o prirodnom jezičkom procesu.

'Jedan fakultet uči 30, drugi 32 slova. To najbolje govori da je postojao pokušaj da se kroz jezik konstruira novi identitet, odvojen od srpskog jezika, zajedničke istorije, kulture, tradicije i duhovnosti sa Srbijom i srpskim narodom', naveo je Knežević. Najavio je da će DNP do kraja februara u skupštinsku proceduru uputiti Predlog zakona o državljanstvu, kao i inicijativu za dopune Ustava u dijelu koji se odnosi na jezička pitanja, naglašavajući da će stranka nastaviti borbu kroz druge oblike institucionalnog djelovanja.

Pprema njegovim riječima, upućivanje ovih pitanja na radne grupe predstavlja jasan signal da ne postoji namjera da se ona suštinski riješe, zbog čega bi dalji opstanak DNP-a u Vladi bio politički kompromitujući. 'Ne želimo da budemo saučesnici u ubijanju interesa srpskog naroda i lingvističke većine, niti da dajemo legitimitet institucionalnom raspadu', poručio je Knežević.