Lideri Letonije i Estonije traže direktne pregovore sa Rusijom

Letonska premijerka Evika Silina i predsjednik Estonije Alar Karis su u odvojenim intervjuima za briselski portal Juronjuz iznijeli prijedlog da Evropska unija imenuje specijalnog izaslanika za pregovore s Rusijom. Ova ideja dolazi u okviru tekućih pregovora o okončanju rata u Ukrajini, i predstavlja značajan zaokret u evropskom strateškom promišljanju o Rusiji, nakon što je EU isključena iz direktnih razgovora koje predvode Sjedinjene Američke Države.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je ranije izjavio da je već započeo rad na tehničkom nivou oko imenovanja specijalnog izaslanika, a tu ideju je podržala i italijanska premijerka Đorđa Meloni. Iako je ova ideja prvi put iznesena prošlog ljeta, većina lidera EU ju je tada smatrala neprikladnom.

Silina i Karis su naglasili da bi svaka komunikacija s Rusijom trebala biti uz konsultacije s Ukrajinom, te su predložili da izaslanik bude osoba oko koje postoji konsenzus. Silina je tokom Samita svjetskih vlada u Dubaiju izjavila: "Moramo biti za pregovaračkim stolom, jer su i sami Ukrajinci počeli da pregovaraju. Pa zašto Evropljani ne bi pregovarali?"

Ona je spomenula moguće evropske predstavnike, uključujući Makrona, njemačkog kancelara Fridriha Merca, poljskog premijera Donalda Tuska i britanskog premijera Kira Starmera. Dodatno, Silina je rekla da je izaslanik potrebna figura, ali da bi bilo bolje da to budu lideri Njemačke ili Francuske, kao i Britanije, koji su članovi Koalicije voljnih.

Estonski predsjednik Karis se nije konkretno izjašnjavao oko imena, ali je istakao da izaslanik treba da dolazi iz velike evropske zemlje koja uživa "kredibilitet obje strane". "EU treba da bude uključena. Iako se ne borimo s Rusijom direktno, već godinama podržavamo Ukrajinu i nastavićemo to da radimo", rekao je Karis za Juronjuz.

Karis je takođe naglasio da je EU "malo zakasnila" u potrazi za diplomatskim rješenjima, dodajući da je prije nekoliko godina EU bila u poziciji da ne razgovara s agresorima, a sada se brine što nije za pregovaračkim stolom. Pitanje ponovnog otvaranja diplomatskih kanala s Rusijom, koji su uglavnom zatvoreni od februara 2022. godine, ponovo je aktualizovano u svjetlu napredovanja pregovora predvođenih SAD-om i konkretizacije bezbjednosnih garancija za Ukrajinu.

Među zemljama koje podržavaju ideju pokretanja direktnih pregovora su Francuska, Italija, Austrija, Luksemburg i Češka, koje žele da izbjegnu zavisnost od Bijele kuće, koja danas predstavlja glavnog sagovornika Moskve. Međutim, Njemačka se protivi toj ideji, ističući da "maksimalistički zahtjevi" ruskog predsjednika Vladimira Putina i kontinuirano bombardovanje ukrajinskih gradova pokazuju da Kremlju nedostaje "istinska spremnost za pregovore".

Dok se predsjednik Estonije zalaže za direktne pregovore, Ministarstvo spoljnih poslova te zemlje se protivi ponovnom angažovanju s Rusijom, naglašavajući da dok Rusija ne promijeni svoje djelovanje i ciljeve agresije na Ukrajinu, nije moguće ući u pregovore s tom zemljom. "Ne smijemo ponoviti greške koje smo iznova i iznova pravili obnavljajući odnose kada Rusija nije promijenila kurs", ističe se u saopštenju estonskog ministarstva dostavljenom Juronjuzu.