Društvo u Hrvatskoj: Tri Hrvatske i prijetnja diktaturom

U društvenom smislu, Hrvatska se može podijeliti na tri različite stvarnosti: partizansku, ustašku i domobransku. Ova podjela, koja se čini kao da je postala nepromjenjiva, dodatno se komplicira savremenim političkim kontekstom, posebno nakon napada na zemlju 1991. godine. Autor Dragan Markovina ističe da trenutni vođa, Andrej Plenković, uprkos svom partizanskom naslijeđu, postavlja temelje za nova politička previranja.

Markovina analizira kako se ustaška Hrvatska, koja se okuplja oko crkvenih i navijačkih zajednica, suočava s frustracijom zbog svoje marginalizacije u javnom životu, dok partizanska Hrvatska, iako u defanzivi, okuplja najznačajnije kulturne i intelektualne figure. U okviru ovih triju kategorija, domobranska Hrvatska se često nalazi u teškoj poziciji, neodlučna oko svog stava prema nasilju koje predvodi ustaška struja.

U trenutku kada fašizam ponovo dobija na snazi u Evropi, Markovina naglašava kako su se ove tri Hrvatske ujedinile u privremenom paktu za odbranu zemlje, koji je vođen idejom dominacije domobranske Hrvatske. Uz to, Plenković, kao nasljednik Franje Tuđmana, pokušava očuvati vlast kroz metode koje podsjećaju na autoritarnu praksu.

Markovina ukazuje na Plenkovićevu namjeru da ostane na vlasti, čak i uz otvoreno kršenje zakona i oduzimanje ovlasti lokalnoj samoupravi, što dovodi do sličnosti s vlašću Aleksandra Vučića. Autor smatra da je vrijeme za otpor i formiranje nove koalicije između partizanske i dijela domobranske Hrvatske, koja će se suprotstaviti vlasti koja sponzorira nasilnike.

Tomislav Tomašević, gradonačelnik Zagreba, shvata ozbiljnost trenutne situacije i odlučuje se suprotstaviti prijetnji diktature kroz integritet i zakone. Zbog toga je ključno da se okupe svi oni koji ne žele živjeti u Tuđmanovoj Hrvatskoj 2.0, jer je jedino zajedničkim snagama moguće spriječiti dalju eroziju demokratskih vrijednosti.