Kontroverze oko predavanja Gideoa Grajfa na Istoriijskom institutu

Predavanje profesora dr Gideoa Grajfa na Istorijskom institutu izazvalo je oštre reakcije, posebno od strane predsjednika Bošnjačkog demokratskog pokreta, Seada Šahmana, koji je istakao da je Grajfovo gostovanje "uvreda za osjećaje bošnjačkog naroda". Šahman je Gideoa Grajfa označio kao osobu čije se ime u regionu povezuje sa negiranjem genocida u Srebrenici, što je, prema njegovim riječima, neprihvatljivo.

Ipak, važno je napomenuti da tema predavanja nije imala nikakve veze sa Srebrenicom ili političkim rezolucijama, već se fokusirala na savremene pristupe proučavanju Holokausta, uz osvrt na prostor bivše Jugoslavije. Šahmanov istup, prema procjenama, predstavlja pokušaj političkog pritiska na akademsku zajednicu, kao i osporavanje prava međunarodno priznatog istoričara da govori u naučnom kontekstu.

Ovakvi napadi, prema analitičarima, imaju za cilj da se uspostavi kriterijum prema kojem se naučna relevantnost ne mjeri stručnost, već političkom podobnošću. Ovaj pristup ozbiljno ugrožava akademske slobode i institucionalnu autonomiju, ističu stručnjaci.

Šahman je komentarisao i reakciju Bošnjačke stranke, koja je apelovala na otkazivanje predavanja, podsjećajući na to da njeni funkcioneri "sjede u istim kolicima sa Budimirom Aleksićem", čovjekom koji je 2019. godine podnio inicijativu za podizanje spomenika četniku Pavlu Đuršiću u Beračama. On je takođe ukazao na izjavе jednog od poslanika Bošnjačke stranke, koji je ranije upozorio da su "posljednji put kada su im vjerovali završili u grobnicama".

Ovi navodi ukazuju na to da je Šahmanov napad zapravo usmjeren na disciplinovanje Bošnjačke stranke i obraćanje vlastitom biračkom tijelu. Tema predavanja izraelskog istoričara koristi se kao sredstvo za unutarpolitičko pozicioniranje i sticanje jeftinih političkih poena, dok se stvarni sadržaj događaja svjesno zanemaruje.

U međuvremenu, isti politički krugovi godinama ne pokazuju istu osjetljivost kada je riječ o prećutkivanju ili relativizaciji historijski dokumentovanih činjenica o fašističkim kolaboracionistima sa ovih prostora, što dodatno ukazuje na postojanje dvostrukih standarda. Suprotno tvrdnjama koje su se čule u javnosti, predavanje profesora dr Gideoa Grajfa na Istorijskom institutu bilo je isključivo akademskog karaktera. On je govorio o Holokaustu kao univerzalnoj istorijskoj opomeni, o krhkosti zakona, morala i empatije u uslovima ideološke mobilizacije, kao i o složenim odnosima otpora i saradnje tokom Drugog svjetskog rata.

Predavanje je bilo praćeno dokumentarnim materijalom i aktivnom diskusijom sa publikom, među kojom su bili i potomci logoraša. Pokušaji da se profesoru Grajfu ospori pravo da govori ne govore ništa o njegovom naučnom radu, već mnogo govore o spremnosti pojedinih političkih aktera da istoriju podrede dnevnim potrebama.