Mandić i kontroverze oko Holokausta i četničkih komemoracija

Andrija Mandić, predsjednik Parlamenta Crne Gore, izaziva kontroverze svojim postupcima koji uključuju polaganje cvijeća poginulim četnicima u bici na Krnovu, što je dio operacije „Rübezahl“ u kojoj su se zajedno sa SS trupama borili protiv crnogorskih partizana. Ovaj gest, koji nije naišao na osudu u društvu, postavlja pitanja o normama i vrijednostima koje danas vladaju u Crnoj Gori.

Naime, dok je američki predsjednik Ronald Reagan 1985. godine izazvao skandal zbog posjete vojnome groblju u Bitburgu, gdje su sahranjeni pripadnici Wermachta i SS-a, Mandić je istakao ponos na svoje postupke. Nedugo zatim, organizovao je paljenje šest svijeća za žrtve Holokausta, na Međunarodni dan sjećanja, 27. januara, kada se obilježava oslobođenje logora Auschwitz-Birkenau, koji su upravljali SS-ovci.

Ovo dovodi do pitanja kako je moguće da Mandić može odavati počast žrtvama nacizma, dok istovremeno komemorira četnike koji su učestvovali u istoj operaciji sa pripadnicima SS-a. Ovaj paradoks se može objasniti njegovom političkom agendom koja teži preoblikovanju Crne Gore, a koja se ne obazire na moralne i etičke standarde. Mandić, kako se čini, nema skrupula i nastavlja sa svojim planovima, što izaziva zabrinutost o budućnosti crnogorskog društva.