Žestoka rasprava o skraćenom radnom vremenu u Njemačkoj

U Njemačkoj se trenutno vodi žestoka rasprava o predlogu ekonomskog krila stranke CDU, koji se odnosi na uvođenje strožih ograničenja na ugovore o skraćenom radnom vremenu. Kancelar Fridrih Merc je više puta kritikovao njemačku radnu etiku, ističući da se prosperitet ne može očuvati sa četvorodnevnom radnom sedmicom i prekomjernim naglašavanjem balansa između posla i privatnog života. Prema njegovim riječima, Njemci rade više nego ikada, iako podaci OECD-a ukazuju na suprotno.

Portparolka Mittelstands- und Wirtschaftsunion (MIT) Julijana Bernt izjavila je da se predlog ne odnosi na one koji su prinuđeni da smanje radne sate zbog brige o djeci ili drugih obaveza, već na one koji žele više slobodnog vremena. MIT se zalaže za reformu njemačkih zakona o radu, ističući da poreski obveznici ne bi trebali finansirati balanse privatnog i poslovnog života onih koji primaju socijalna davanja. Broj radnika na skraćenom radnom vremenu u Njemačkoj je znatno porastao, a u 2022. godini, 27 odsto zaposlenih je kao razlog za nesklapanje ugovora s punim radnim vremenom navelo želju za kraćim radnim vremenom.

Klaudija Han, pravnica i stručnjakinja za zakone o skraćenom radnom vremenu, naglašava da radnici često ne iznose prave razloge za takve zahtjeve, te da su ugovori većinom rezultat dogovora između poslodavaca i zaposlenih. Prema njemačkom zakonu, svaki zaposleni ima pravo da podnese zahtjev za skraćeno radno vrijeme, ali poslodavac može odbiti zahtjev ako bi to dovelo do prevelikih troškova ili narušilo poslovanje. Takođe, diskriminacija zaposlenih s nepunim radnim vremenom je zabranjena, a oni imaju pravo na proporcionalne plate, bolovanje i godišnji odmor.

Na Svjetskom ekonomskom forumu, kancelar Merc je ponovo sugerisao da je jedan od uzroka ekonomskih problema navodna lijenost Njemaca, tvrdeći da Njemačka ima manji broj radnih sati u poređenju sa Švajcarskom. Međutim, podaci pokazuju da je udio radnika na skraćenom radnom vremenu veći u Švajcarskoj, Holandiji i Austriji nego u Njemačkoj. Ovi stavovi su postali uobičajeni nakon pandemije, dok su korijeni takvih narativa prisutni još od antičke Grčke. Nacionalno vijeće ženskih organizacija je ocijenilo ove komentare kao uvredljive prema zaposlenim majkama, dok su predstavnici opozicije, poput Katarine Drege iz stranke Zelenih, kritikovali MIT-ov predlog kao omalovažavajući.

Ekonomisti su ukazali na to da bi promjene u poreskim zakonima mogle bolje podstaći više ljudi da rade puno radno vrijeme, umjesto da se fokusiraju na izmjene radnog zakonodavstva. Predstavnici političkih stranaka, uključujući SPD, takođe su se usprotivili kritici prema radnicima koji biraju skraćeno radno vrijeme, ističući da je potrebno unaprijediti uslove rada umjesto da se ljudi prisiljavaju na duže radne sate.