Mandićevo saučešće pred parlamentom: Teret devedesetih na političkim protivnicima

Andrija Mandić suočava se sa zahtjevom za razrješenje zbog saučešća porodici Ratka Mladića. Ovaj slučaj otvara važna pitanja o odnosu prema zločinima i zločincima.

3
Mandićevo saučešće pred parlamentom: Teret devedesetih na političkim protivnicima

Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, suočava se sa zahtjevom za razrješenje koji će biti razmatran 24. septembra 2026. godine. Ova inicijativa dolazi nakon što je Mandić na društvenim mrežama izrazio saučešće porodici ratnog zločinca Ratka Mladića, što je izazvalo brojne reakcije u javnosti.

Podrška Mandiću od strane partija kao što su PES i Demokrate omogućava DPS-u da prebacuje teret devedesetih na leđa svojih političkih protivnika. Inicijativu su potpisali i poslanici manjinskih stranaka, što ukazuje da je pitanje odnosa prema zločinima izašlo iz uskih partijskih okvira.

„Upravo sam Darku Mladiću, u svoje i u ime Nove srpske demokratije, uputio saučešće povodom smrti njegovog oca“, izjavio je Mandić. Međutim, javnost nije upoznata sa sadržajem telegrama saučešća, osim što je Mandić tvrdio da u njemu nije bilo ničega suvišnog. „Uradio sam sve u skladu sa vjerom kojoj pripadam“, dodao je Mandić, pozivajući se na običaje srpskog naroda.

Inicijatori Mandićevog opoziva tvrde da njegovo iskazivanje pijeteta prema pravosnažno osuđenom ratnom zločincu nije u skladu sa odgovornošću predsjednika parlamenta, koji bi trebao da poštuje presude međunarodnih sudova. Očekuje se da će glasanje o Mandićevom opozivu biti značajan test za sve političke aktere u Crnoj Gori.

U parlamentu, Mandić već zna da će dio vladajuće koalicije glasati protiv njega, dok se očekuje da će ukupno 35 poslanika podržati inicijativu za njegovo razrješenje. Između ostalih, šest poslanika Bošnjačke stranke i jedan iz Albanskog foruma potpisali su inicijativu, a neki nezavisni poslanici najavili su da će glasati za razrješenje.

Mandić se uzda u to da bi njegovo razrješenje moglo usporiti proces pridruživanja EU i smatra da je ovo posljednji pokušaj opozicije da ga smijeni. „Ne postoji potrebna većina za smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore“, izjavio je Mandić tokom posjete Beču.

Očekuje se da će predstojeće glasanje imati dugoročne posljedice po političku scenu Crne Gore. Inicijativa za Mandićevo razrješenje može otvoriti pitanja o glorifikaciji ratnih zločinaca i odnosu prema prošlim zločinima, što će imati uticaj na sve političke partije.

Komentari

Pročitaj još

Albanska zastava u Crnoj Gori je zakonom priznata

Zastava koju koriste Albanci u Crnoj Gori je zvanična nacionalna zastava, utvrđena odlukom Nacionalnog savjeta Albanaca. Lindon Đeljaj naglašava važnost njenog zakonskog statusa.

Albanska zastava u Crnoj Gori je zakonom priznata

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.