RAST KRAJNJE DESNICE U NJEMAČKOJ: Evropa na koju se (ne)treba navići
Ultradesničarska partija AfD ostvarila je istorijsku pobjedu na pokrajinskim izborima u Saksoniji-Anhaltu, približavajući se apsolutnoj većini. Ovaj rezultat postavlja nova pitanja o budućnosti demokratije u Evropi.

Ultradesničarska AfD je pobjednik nedavnih pokrajinskih izbora u Saksoniji-Anhaltu. Krajnja desnica ostvarila je istorijsku pobjedu, osvajajući 43,8 odsto glasova, što je više nego dvostruko od rezultata prije pet godina. Hrišćansko-demokratska unija (CDU) osvojila je 17,2 odsto glasova, dok su socijaldemokrate (SDP) osvojile 9,3 odsto, Zeleni 8,9, a partija Ljevica 8,6 odsto.
„Pružamo ruku svim demokratskim snagama koje žele da vode bolju politiku“, izjavio je Ulrih Sigmund, kandidat AfD za predsjednika pokrajinske vlade, naglašavajući da o pitanjima poput migracija i unutrašnje bezbjednosti neće biti pregovora. AfD se prvi put od Drugog svjetskog rata ovoliko približila osvajanju vlasti na nivou jedne njemačke pokrajine.
U Bundesratu, koji predstavlja 16 saveznih pokrajina, AfD je ostala tri mandata ispod apsolutne većine. Njemačka unutrašnja obavještajna služba klasifikovala je AfD u Saksoniji-Anhaltu kao desničarsko-ekstremističku organizaciju. Uoči izbora zabilježene su velike napetosti, uz značajno prisustvo policije i proteste protivnika AfD.
Hiljade protivnika okupile su se u subotu u Magdeburgu, glavnom gradu pokrajine, na „festivalu demokratije“. Na fasadi Magdeburške katedrale projektovana je poruka: „Ne odričemo se onoga što volimo. Istinska ljubav prema domovini nije AfD“. Okupljeni su nosili transparente s porukama protiv AfD i zahtijevali zabranu te partije.
Predsjednik vlade Sjeverne Rajne-Vestfalije, Hendrik Vust, upozorio je na moguće posljedice preuzimanja vlasti od strane AfD, ističući da bi to moglo značiti velike promjene u obrazovanju, bezbjednosti i medijima. AfD je, iako nikada nije učestvovala u pokrajinskoj vladi, sada pokušala da osvoji vlast.
U Bundestagu, kancelar Merz je optužio AfD za rasističku kampanju i protivljenje vojnoj pomoći Ukrajini. Alis Veidel, liderka AfD, odgovorila je da javnost želi promjenu politike. Ovi izbori imaju šire posljedice za Evropu, a mnogi evropski lideri izražavaju zabrinutost zbog rasta krajnje desnice.
Španski premijer Pedro Sančez i francuski ministar finansija Roland Leskure upozorili su na izazove koje donosi populistički talas. Izraelski ambasador u Njemačkoj, Ron Prosor, pozvao je vlasti da odlučnije djeluju protiv antisemitizma, dok su neki evropski lideri izrazili strah od ponavljanja istorijskih grešaka.
Komentari
Albanska zastava u Crnoj Gori je zakonom priznata
Zastava koju koriste Albanci u Crnoj Gori je zvanična nacionalna zastava, utvrđena odlukom Nacionalnog savjeta Albanaca. Lindon Đeljaj naglašava važnost njenog zakonskog statusa.

Povezani članci
Popularno u Politika
- Mandić pozvao funkcionere na sjednicu o budućnosti koalicije ZBCG
- Nimanbegu: Građanski koncept države nikada nije zaživio u punom zamahu
- Osmani: SAD spriječile "mnogo veći napad Srbije" nakon Banjske
- Miloš Medenica optužuje ministra Šaranovića i bezbjednosni sektor
- Zašto suzavac na Trgu nezavisnosti vjerovatno vodi pravo do BIA i Beograda
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.





