SLUČAJ MONTENEGRO BONUSA: Državna imovina kao plijen

Ove sedmice je Privredni sud odbio tužbeni zahtjev Kombinata aluminijuma u stečaju, kojim je tražena isplata 2,3 miliona eura od državnog preduzeća Montenegro Bonus sa Cetinja. U isto vrijeme, Montenegro Bonus je Specijalnom tužilaštvu predao krivičnu prijavu protiv Olega Deripaske, Mila Đukanovića i više bivših funkcionera, tvrdeći da su ovom državnom preduzeću pričinili štetu od 25 miliona eura.

Privredni sud Crne Gore, sudija Darko Bulatović, ove sedmice je odbio tužbeni zahtjev Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) u stečaju, kojim je tražena isplata 2,3 miliona eura od državnog preduzeća Montenegro Bonus (MB) sa Cetinja. Sud je obavezao KAP da plati 32 hiljade troškova parničnog postupka, a protiv presude se može izraziti žalba Apelacionom sudu Crne Gore.

Saga koja sada dobija sudski epilog počela je u julu 2013. godine, kada su, nakon dekreta tadašnje Vlade, KAP u stečaju i Montenegro Bonus zaključili Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji, kojim je MB preuzeo upravljanje poslovanjem KAP-a i obavezu očuvanja vrijednosti stečajne mase.

Ovaj slučaj se ove sedmice našao i u krivičnoj prijavi dostavljenoj Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). U ime MB, advokat Vladan Bojić, podnio je SDT-u krivičnu prijavu protiv tadašnjeg vlasnika Kombinata aluminijuma (KAP) Olega Deripaske, tadašnjih premijera Mila Đukanovića i Igora Lukšića, tadašnjeg ministra ekonomije Vladimira Kavarića, bivšeg izvršnog direktora Montenegro Bonusa Aleksandra Kašćelana, bivšeg predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede Srđana Kovačevića i drugih N.N. lica iz ministarstava, preduzeća i regulatornih agencija čije će se radnje utvrditi u izviđaju.

U krivičnoj prijavi navedeni se terete da su svojim djelovanjem od polovine 2012. do polovine 2013. godine oštetili to privredno društvo za višemilionski iznos, koji se procjenjuje na 25 miliona eura. U prijavi je objašnjena šema kako je MB odlukama Vlade i Regulatorne agencije za energetiku, za sedam dana osposobljen da snabdijeva strujom KAP, iako ni prije ni poslije toga nikoga nije snabdijevao električnom energijom.

To preduzeće je snabdijevalo strujom KAP od 1. oktobra do 31. decembra 2012. godine, u momentu kada je EPCG saopštila da neće da nastavi da KAP snabdijeva jer ne plaćaju račune za struju. U tom trenutku su im dugovali 40 miliona eura.

U prijavi se navodi da su u roku od svega nekoliko dana prijavljena lica sprovela nerazumno ubrzane statusne i regulatorne radnje kako bi oštećeni Montenegro Bonus bio formalno osposobljen za energetsku djelatnost. Navodi se da je podnijet zahtjev Regulatornoj agenciji za energetiku 28. septembra 2012., ekspresno je izdata licenca, i istoga dana zaključen ugovor o kupoprodaji električne energije sa EPCG, da bi ciljana isporuka KAP-u preko MB-a počela već 1. oktobra.

Po tako uspostavljenom štetnom modelu, Montenegro Bonus je kupovao struju od EPCG, zaduživao se prema EPCG i preuzimao višemilionske obaveze, dok je istu energiju, uz saznanje da KAP fakture ne može i neće plaćati, isporučivao i fakturisao KAP-u. Računi za oktobar, novembar i decembar su iznosili 10,2 miliona eura.

U prijavi se precizira da je za tri mjeseca stoprocentno državnom Montenegro Bonusu nanijeta neposredna, mjerljiva, jasno nenaknadiva velika imovinska šteta, koja se procjenjuje na najmanje 25 miliona eura, ne računajući druge neplaćene isporuke i osnove iz prve polovine 2013. godine.

Pri tome, postoji krajnje ozbiljan osnov sumnje da su prijavljena lica postupala sa direktnim umišljajem i potpunim saznanjem da KAP nije izmirivao, niti je bio sposoban da izmiruje cijenu električne energije. Uprkos tome, Montenegro Bonus je osposobljen i uveden u isti tok isporuke struje, bez zaključenog ugovora sa KAP-om i uz nesumnjivo i potpuno saznanje da kompletna isporučena energija neće biti plaćena.

Privatna struktura na čelu sa Deripaskom imala je neposrednu korist od nastavka rada KAP-a. Takvo angažovanje MB-a nije moglo biti uspostavljeno i održavano bez odluka, saglasnosti, ni bez prihvatanja ili drugog djelovanja najviših funkcionera Vlade, odnosno bez njihovog odobravanja.

Navodi se i da postoji osnov sumnje da su prijavljeni javni funkcioneri izvršili kvalifikovani oblik krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 stav 3 Krivičnog zakonika Crne Gore, uključujući odgovarajuće oblike saučesništva. Za odgovorna lica u privrednim društvima se tvrdi da postoji osnov sumnje da su izvršila krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju iz člana 272 Krivičnog zakonika Crne Gore.

Montenegro Bonus očekuje da SDT sprovede izviđaj, pribavi i obezbijedi označene i druge dokaze, individualizuje radnje i krivičnu odgovornost svakog prijavljenog i drugog lica te, ako prikupljeni dokazi potvrde zakonom propisani stepen sumnje, donese naredbu o sprovođenju istrage i podigne optužnicu.

Na kraju krivične prijave ukazuje se na to da nije pravno i civilizacijski prihvatljivo da ovako dokumentovan i objektivno providan mehanizam ostaje već 14 godina bez ikakvih pravnih posljedica. Višemilionsko prelivanje tereta s privatno kontrolisanog KAP-a na stoprocentno državno preduzeće zahtjeva djelotvoran odgovor organa krivičnog gonjenja.