Koliko smo blizu sukoba Turske sa Grčkom i Izraelom?
U ovom Nedjeljnom komentaru razmatramo napetosti između Turske, Grčke i Izraela, te geopolitičke ambicije Ankare u istočnom Mediteranu.

U istočnom Mediteranu Turska intenzivno radi na uspostavljanju pune kontrole nad vodenim putevima, kao i energetskim resursima koji se nalaze ispod Sredozemnog mora. Ankara već više od pola vijeka drži pod okupacijom trećinu Kipra, a u poslednjih nekoliko godina uspostavila je marionetske režime u Tripoliju i Damasku. Odgovor Izraela bio je sklapanje saveza sa Grčkom i Kiprom kao prirodnim protivnicima neoimperijalnih snova Erdoganovog režima.
Transformacija Turske u pomorsku silu, zajedno sa stavljanjem režima u Siriji pod svoju kontrolu, fatalno je uticala na pogoršanje odnosa sa Izraelom. Turska projekcija na more nosi ime „Plava otadžbina“, sa jasnom aluzijom da more može da bude otadžbina, sa ciljem da se obezbijede uslovi za kontrolu istočnog Mediterana, kao i ulaza i izlaza iz Sueckog kanala u Mediteranskom moru, odnosno Crvenom moru.
Erdoganovi stratezi smatraju da je Osmanska imperija kolabirala jer nije imala jaku mornaricu i nije kontrolisala centralni i istočni Mediteran, što je omogućilo Italiji da osvoji Libiju 1911. godine, kao i grčki napad 1919. S druge strane, kontrola Mediterana je conditio sine qua non politike čiji je cilj uspostavljanje dominacije u moreuzu Bab el Mandeb. Na taj način bi Ankara postala gospodar oba morska ulaza u Evropu iz Azije.
Turska sve više doživljava grčka ostrva u Egejskom moru kao omču oko vrata za njene hegemonske regionalne ambicije. Bez kontrole mora koja zapljuskuju njene obale, Ankara ne može da realizuje svoje ambiciozne ciljeve. Okupacija sjevernog dijela Kipra, uspostavljanje marionetskih režima u Tripoliju, Damasku i Mogadišu, kao i približavanje Saudijskoj Arabiji i Egiptu, deo su jednog te istog velikog plana Ankare, ali svi geopolitičko-vojni uspesi ne vrede mnogo ako Grci i Izraelci kontrolišu Egejsko more.
U novom Nedjeljnom komentaru odgovaramo na sljedeća pitanja: Zašto je došlo do pogoršanja odnosa između Turske i Izraela? Kakva je uloga Grčke i Kipra u sukobu između Ankare i Jerusalima? Da li je počela trka u naoružavanju u istočnom Mediteranu? Gdje su u prednosti Turci, a gdje Izraelci i Grci? Kako Turska, uz pomoć Katara, pokušava da utiče na javno mnjenje u Grčkoj prema palestinskom pitanju? Šta bi mogao da bude okidač za sukob između Turske i Izraela, a šta između Turske i Grčke? Kakva je uloga SAD? Kako je Erdogan provocirao Micotakisa na samitu NATO-a u Ankari?
Nedjeljni komentar na TV Vijesti u 18.15 i 22.30.
Komentari
Albanska zastava u Crnoj Gori je zakonom priznata
Zastava koju koriste Albanci u Crnoj Gori je zvanična nacionalna zastava, utvrđena odlukom Nacionalnog savjeta Albanaca. Lindon Đeljaj naglašava važnost njenog zakonskog statusa.

Povezani članci
Popularno u Politika
- Mandić pozvao funkcionere na sjednicu o budućnosti koalicije ZBCG
- Nimanbegu: Građanski koncept države nikada nije zaživio u punom zamahu
- Osmani: SAD spriječile "mnogo veći napad Srbije" nakon Banjske
- Miloš Medenica optužuje ministra Šaranovića i bezbjednosni sektor
- Zašto suzavac na Trgu nezavisnosti vjerovatno vodi pravo do BIA i Beograda
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.





