Podgorica želi članstvo u EU kao ravnopravna

Crna Gora se ne priprema da uđe u Evropsku uniju kao mlađi partner. To je bila najjasnija politička poruka Maide Gorčević, ministarke evropskih poslova te zemlje, na doručku sa novinarima u Briselu koji je organizovao poslanik Evropskog parlamenta Marjan Šarec.

U pozadini priča u pojedinim prijestonicama o „mehanizmima zaštite“ od demokratskog nazadovanja, odloženim glasačkim pravima, pa čak i deceniji ili više prije nego što nove članice dobiju isti status kao sadašnjih 27, Gorčević je istakla da Podgorica želi punopravno članstvo, prenosi portal EUalive. „Crna Gora je vrlo jasna. Želimo punopravno članstvo“, rekla je.

Zemlja koja pregovara 14 godina i koja „isporučuje više od 100 posto“, tvrdi ona, „mora biti ravnopravna i na osnovu osnivačkih ugovora.“ Ravnopravnost je, dodala je kasnije, „za nas veoma važna.“

Ova primjedba nije retorička figura. To je odgovor Crne Gore na debatu koja se otvara unutar Unije: da li nove članice treba da prihvate privremena, pa čak i strukturna ograničenja prava – po pitanju budžeta, proširenja, spoljne politike – kako bi starije članice mirnije spavale u vezi sa „nazadovanjem.“

Gorčević je rekla da njena vlada i dalje čeka prijedlog Komisije. „Još uvijek čekamo prijedlog koji dolazi od Evropske komisije i država članica“, rekla je prisutnima. „Prijestonice još nisu odlučile i nemaju konačan prijedlog za zemlje kandidate.“

Bila je podjednako jasna i po drugom pitanju koje zabrinjava pojedine prijestonice: vetu. „Mi nećemo koristiti nikakav veto ili blokadu u budućnosti“, rekla je. To, priznala je, jeste „i dio zabrinutosti koja dolazi iz pojedinih prestonica.“

Poruka Crne Gore je da malu, predvidljivu, već usklađenu zemlju treba tretirati kao prednost, a ne kao rizik – i da će se ponašati poput Slovenije, Malte ili baltičkih zemalja, a ne kao blokator.

Šarec je otvorio sastanak naglašavajući brojke koje Podgorica sada ponavlja u svakoj prijestonici: 18 od 33 poglavlja privremeno zatvoreno, ambicija da se ostatak zatvori do kraja 2026, članstvo u NATO-u i puna usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. „Ako Evropska unija nije prisutna na Zapadnom Balkanu, onda će neko drugi biti ili već jeste“, rekao je Šarec.

Gorčević dodaje da Crna Gora želi najjače moguće mehanizme vladavine prava „zbog nas samih“, a ne samo zato što to traži Brisel. Ustavne promjene već dogovorene sa opozicijom idu dalje od zatvaranja mjerila. „Šta god Evropska komisija predloži po pitanju vladavine prava kroz mehanizme zaštite, mi smo tu,“ ističe Gorčević.