Njemačka se sprema za odlučnije mjere protiv ruske 'flote u sjenci'

Njemačka vlada želi odlučnije da postupa protiv ruske „flote u sjenci“, pošto Moskvu optužuje za zaobilaženje sankcija i izvođenje sabotaža. Ove mjere najavljene su nakon što je njemačka savezna vlada 1. septembra javno optužila Rusiju za neuspješni napad dronom na aerodrom u Lajpcigu.

U okviru protivmjera, Njemačka se fokusira na takozvanu rusku „flotu u sjenci“, koja se sastoji od starih, loše održavanih i nedovoljno osiguranih brodova, pretežno tankerima za prevoz nafte, čija vlasnička struktura nije jasna. Ovi brodovi su korišćeni za zaobilaženje međunarodnih sankcija, ali zadržavanje takvih plovila nije jednostavno, ukazuje Julijan Pavlak, stručnjak za pomorsku bezbjednost iz Fondacije za nauku i politiku (SWP) u Berlinu.

„Međunarodno pomorsko pravo štiti slobodu trgovačke plovidbe“, objašnjava on, dodajući da prevoz takve robe na otvorenom moru nije nezakonit. Problem nastaje kada se dijelovi te flote povezuju s hibridnim aktivnostima, uključujući sabotaže i špijunažu.

Političarka njemačkih Zelenih zadužena za pitanja bezbjednosti, Sara Nani, smatra da je Njemačka do sada učinila premalo. Ona ističe da Rusi finansiraju rat protiv Ukrajine koristeći flotu u sjenci i da bi odlučno djelovanje protiv te flote moglo natjerati Moskvu da se vrati pregovorima. Nani takođe optužuje saveznu vladu za pasivnost, naglašavajući da druge zemlje preduzimaju odlučnije mjere.

Kao primjer, ona navodi Finsku, koja je zadržala tanker Eagle S nakon što je oštetio podmorski elektro-kabl Estlink 2. Finska granična straža je reagovala iako je kasnije finski sud odbacio optužbe za teško oštećenje imovine. Stručnjak za bezbjednost, Senke Mararens, ocjenjuje da je finska reakcija bila uspješna jer je poslata jasna poruka drugoj strani.

Osim Finske, odlučnije mjere protiv sumnjivih brodova preduzimaju i Velika Britanija, Francuska i Švedska. Švedska obalska straža ciljano zaustavlja tankere i teretne brodove za koje se sumnja da pripadaju floti u sjenci, a ako koriste falsifikovanu dokumentaciju ili predstavljaju bezbjednosni i ekološki rizik, oni se zadržavaju.

Jedno od mogućih objašnjenja za njemačku uzdržanost jeste strah od dalje eskalacije sa Rusijom, posebno nakon pobjede AfD na pokrajinskim izborima u Saksoniji-Anhaltu. Ruski ministar spoljnih poslova, Sergej Lavrov, nazvao je njemačke optužbe „početkom pravog rata“. Međutim, Johanes Peters iz Instituta za bezbjednosnu politiku u Kilu smatra da su takvi strahovi pretjerani, navodeći da druge evropske države djeluju odlučnije i da Rusija izbjegava eskalaciju sukoba.

Kontrole ruskih brodova nose određene rizike, jer ruski ratni brodovi ponekad prate sumnjiva plovila. Julijan Pavlak ukazuje na slučaj iz maja 2025. kada je tanker Jaguar ignorisao naređenja estonskih vlasti, a Rusija je podigla borbeni avion u odgovoru na pokušaj kontrole. Ipak, Pavlak napominje da je situacija drugačija u Lamanšu, gdje Rusija ne može pratiti svaki brod svoje flote u sjenci.

Stručnjak za bezbjednost, Johanes Peters, naglašava da cilj kontrola nije potpuno uništenje sistema ruske flote u sjenci, već njegovo opterećenje dodatnim rizicima i troškovima. Svako usporavanje i dodatne kontrole direktno pogađaju rusku ratnu ekonomiju, koja zavisi od prihoda od izvoza nafte.