EU pred novim testom odnosa prema Srbiji nakon sahrane Mladića

Evropska unija nalazi se pred novim testom odnosa prema Srbiji nakon organizacije sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu, a sve su glasniji zahtjevi da Brisel prema vlastima Aleksandra Vučića zauzme oštriji stav, uključujući mogućnost uskraćivanja evropskih fondova i zaustavljanja pristupnih pregovora.

O tome su za HRT govorili izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula, poslanik HDZ-a i EPP-a Davor Ivo Štir i spoljnopolitički analitičar Božo Kovačević. Picula je ocijenio da je Evropska komisija u prvim reakcijama na događaje u Beogradu „pala na ispitu“. Nakon, kako je rekao, pomalo iznuđene reakcije čelnika Evropskog savjeta, nije siguran ni da je reakcija nakon Mladićeve sahrane bila primjerena ozbiljnosti situacije.

„To je nastavak politike benevolentnosti prema režimu Aleksandra Vučića koja traje od kada je on došao na vlast“, rekao je Picula, navodeći da se postavlja pitanje u kojoj mjeri interesi Brisela ograničavaju njegovu spremnost da zauzme čvršći stav prema vlasti u Beogradu. Prema njegovim riječima, Srbija nije bilo koja zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, zbog svog položaja i činjenice da je najuticajnija zemlja Zapadnog Balkana. Politika popuštanja, smatra, ostavlja „otrovne posljedice“ po stanje u regionu.

Picula zagovara uskraćivanje evropskih fondova kao način da se vlastima u Beogradu pošalje jasna poruka. „Ja zagovaram, kao i mnoge kolege, da se progovori jezikom koji Vučić najbolje razumije, a to je uskrata EU fondova“, rekao je. Dodao je da se ne može pregovarati o ulasku u EU sa zemljom koja krši civilizacijske vrijednosti. „Na potezu je EK i zanima me što će iduće srijede na plenarnoj sjednici kada bude držala svoj godišnji govor o stanju Unije kazati predsjednica Ursula fon der Lajen“, rekao je Picula.

I Štir smatra da bi uskraćivanje evropskih sredstava bilo najjača poruka vlastima u Beogradu. Prema njegovim riječima, Evropska komisija je i do sada imala sve potrebne mehanizme da ocijeni da Beograd nije ispunio uslove propisane zakonodavstvom EU i da mu, na osnovu toga, uskrati sredstva. Štir je ukazao i na susret francuskog predsjednika Emanuela Makrona i Vučića, održan prethodnog dana, navodeći da su u javnost dospjele fotografije njihovog zagrljaja „kao da se ništa nije dogodilo“.

„Ovdje je prisutna geopolitička igra gdje velike zemlje unutar EU gledaju svoje interese, a manje gledaju što je u interesu demokracije u Srbiji i ono što nas interesira, mir i stabilnost na jugoistoku Europe“, rekao je Štir. Spoljnopolitički analitičar Božo Kovačević smatra da na odnos EU prema Vučićevoj vlasti utiču interesi pojedinih država članica, koje, kako je rekao, svoje interese pretpostavljaju interesima Unije. Među njima je izdvojio Francusku i Njemačku.

Kao jedan od razloga naveo je i geopolitičke okolnosti, odnosno rast napetosti između Rusije i kolektivnog Zapada. „EU treba Srbiju kako bi se izbjeglo svrstavanje Rusije i EU plaća cijenu višedesetljetnog nečinjenja“, rekao je Kovačević. On je ocijenio da je EU ranije, u vrijeme izbora, Borisa Tadića smatrala svojevrsnim neprikladnim političarem za EU i podržala Tomislava Nikolića, kojeg je opisao kao deklarisanog četnika.

Prema njegovim riječima, uz podršku EU, Tadića je naslijedio Vučić. Štir je ponovio da u evropskoj porodici ne može biti mjesta za one koji veličaju ratnog zločinca Ratka Mladića. Kovačević se osvrnuo i na raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora u Srbiji, ocjenjujući da je riječ o pokušaju Vučića da ostane na vlasti. Ukazao je da Vučić kao predsjednik nema velika ovlašćenja, ali se, kako smatra, ponaša kao da ih ima.

„Nikad nitko iz EU nije rekao Vučiću, oprostite o problemima pravosuđa, razgovarat ćemo s ministrom pravosuđa, o ekonomskim problemima s ministrom gospodarstva. Pristajali su na to da se Vučić ponaša kao da je premijer i ministar u svim resorima u Srbiji“, rekao je Kovačević. Ako Vučić pobijedi na izborima, dodao je, imaće ovlašćenja koja do sada, prema Ustavu, nije imao. Kovačević je ocijenio i da je Vučić, uprkos masovnim protestima u Srbiji, opstao na vlasti zahvaljujući, kako je rekao, prećutnoj podršci EU i pojedinih važnih država članica koje su u njemu vidjele garanciju za ostvarivanje vlastitih interesa.