Zelenski prebacuje borbu dublje u Rusiju kako bi izvršio pritisak na Putina

Volodimir Zelenski računa na to da će prebacivanje borbe dublje na teritoriju Rusije izvršiti dovoljan pritisak na Vladimira Putina i primorati ga da ozbiljno pristupi mirovnim pregovorima. Tokom većeg dijela rata, ruski predsjednik uspijevao je da zaštiti obične Ruse od najtežih posljedica sukoba.

Ukrajinski lider sada pokušava da prekine tu izolaciju – ometajući vazdušni saobraćaj i napadajući rafinerije, fabrike, skladišta i druge ciljeve duboko na teritoriji Rusije. Logika je surova, ali jednostavna: povećati ekonomski i politički trošak rata za Ruse brže nego što Putin može povećavati vojne i civilne troškove za Ukrajince svojim sve intenzivnijim vazdušnim napadima.

Imajući to za cilj, Ukrajina je u avgustu izvela jedan od najintenzivnijih talasa napada na Rusiju od početka rata prije više od četiri godine. Kampanja se brzo proširila i na mete koje nijesu samo konvencionalni vojni objekti, već i naftne rafinerije, fabrike i ogromna skladišta ruskih giganata internet trgovine Wildberries i Ozon.

Obični Rusi izrazili su frustraciju zbog nestašice goriva u zemlji, poremećaja u vazdušnom saobraćaju i problema koji su pogodili rusku elektronsku trgovinu. Ukrajina je povećala domaću proizvodnju napadačkih dronova, pokušavajući da rat učini neodrživim za Moskvu. Ipak, za sada ima malo dokaza da ti poremećaji predstavljaju ozbiljnu prijetnju Putinovom ostanku na vlasti.

Ranije su već predviđani državni udari. Evropski obavještajci, ukrajinski zvaničnici i ruski emigranti iznosili su brojne prognoze da je Putinu odbrojano vrijeme, da će se Rusi okrenuti protiv njega ili da će biti svrgnut u pobuni u Kremlju koju bi predvodili oligarsi i ruska elita. Ipak, Putin je opstao.

Ono što je ukrajinska vazdušna kampanja, čini se, uspjela da postigne jeste da rat običnim Rusima postane teže ignorisati. To je značajno imajući u vidu da je Kremlj u velikoj mjeri uspio da uguši javno neslaganje i da ruske medije drži pod strogom kontrolom.

„Ne mislim da rejting vlasti može da ne opadne kada ljudi izađu napolje i vide ogroman stub dima koji se diže iznad grada, ili kada dođu na benzinsku pumpu i nema goriva, dok im na televiziji govore da je Rusija velika naftna sila“, rekao je Ian Matvejev, ruski politički analitičar i saradnik pokojnog ruskog disidenta Alekseja Navaljnog.

Matvejev je dodao da je vazdušna kampanja Zelenskog pokazala da ruska vojska ne može u potpunosti da zaštiti zemlju. To je bilo posebno naglašeno u maju, kada je Kremlj nevoljno smanjio obim manifestacija povodom Dana pobjede kojima se obilježava poraz nacističke Njemačke od strane Crvene armije.

Ubrzo zatim, u junu, Ukrajina je u više navrata napala ruske naftne rafinerije i infrastrukturu za gorivo, uključujući objekte u okolini Moskve. U julu su ukrajinski dronovi stigli do rafinerije u Omsku u Sibiru, najveće u Rusiji, udaljene oko 2.700 kilometara od teritorije pod ukrajinskom kontrolom, prema izvještajima uz korišćenje unaprijeđenog drona.

Do tada su ukrajinski napadi pogodili mnoge od najvećih ruskih rafinerija, naftnih terminala i postrojenja za skladištenje goriva. Istovremeno, Ukrajina je pokrenula operaciju protiv takozvane ruske „flote iz sjenke“ u Crnom i Azovskom moru, gađajući više od 200 plovila, prema navodima ukrajinskih zvaničnika.

Ruski mediji izvještavali su o uticaju napada na skladišta kompanija Wildberries i Ozon na mala preduzeća, dok su prodavci odjeće i elektronike govorili da su izgubili godine rada, pa čak i izvore prihoda. Vojni blogeri koji podržavaju rat nijesu se uzdržavali od kritika, optužujući ruske oružane snage za neefikasnost.

Ali, jesu li te žalbe dovoljne da alarmiraju Putina i navedu ga da prekine rat? Napadi očigledno predstavljaju neprijatnost za ruskog autokratu, rekao je Džon Laf, bivši zvaničnik NATO-a koji sada radi u New Eurasian Strategies Centre, tink-tenku koji je osnovao ruski biznismen u egzilu i istaknuta opoziciona ličnost Mihail Hodorkovski.

„Ovi napadi štete Putinu – više u pogledu njegovog kredibiliteta među elitama nego među stanovništvom u cjelini“, rekao je Laf. „Oni sve više mogu da vide da rat nije moguće dobiti pod uslovima koji su im predstavljeni i da je on ugrozio, umjesto da poboljša bezbjednost Rusije“. Laf je rekao da ne očekuje revoluciju ili državni udar u skorije vrijeme.

„Ali ako se problemi sa gorivom nastave i ako bude gorjelo još skladišta, stanovništvo će postavljati sve više pitanja o tome koliko će sve ovo trajati i zašto je uopšte počelo“, dodao je.

Kako bi dodatno pojačali pritisak, Zelenski i njegovi stratezi sada žele da ruski komercijalni vazdušni prostor bude sve teži za korišćenje. „Ruski vazdušni prostor praktično će biti zatvoren“, rekao je ukrajinski lider prošle sedmice. Upozorio je strane aviokompanije da ga izbjegavaju, jer će nebo iznad Rusije postajati sve nebezbjednije zbog ukrajinskih operacija dronovima.

„Jednostavno će biti dronova na nebu Rusije u razmjerama koje će morati da budu uzete u obzir“, dodao je.

Tim Vilasi-Vilzi, bivši britanski diplomata, opisao je ukrajinsku vazdušnu kampanju kao „veoma, veoma uspješnu“. Ipak, strahuje da je položaj Ukrajine pred još jednu ratnu zimu očajniji nego položaj Rusije.

„Mislim da je Kijev prestravljen ulaskom u još jednu zimu, ovog puta bez sredstava da se odbrani od pojačanih ruskih napada balističkim raketama“, rekao je. Malo je vjerovatno da Putin nije svjestan te ranjivosti. Nijesu je previdjeli ni ukrajinski saveznici.

Tokom sastanka sa Zelenskim i najvišim bezbjednosnim zvaničnicima iz Britanije, Njemačke i Francuske prošle sedmice, najveća pažnja nije bila posvećena mirovnom sporazumu koji je nedavno predložila američka delegacija nakon posjete Moskvi. Prema riječima visokog ukrajinskog zvaničnika koji je razgovarao sa AP-om, fokus je bio na pitanju „kako preživjeti zimu“.