Kako je Alis Vajdel postala liderka AfD: Biografija koja izaziva kontradikcije

Pobjeda Alternative za Njemačku (AfD) u pokrajini Saksonija-Anhalt bila je povod da mediji i javne ličnosti podsjete na neobičnu biografiju kopredsjednice te krajnje desničarske stranke, čiji život je u potpunoj suprotnosti sa ideologijom koju zastupa. Kako je napisao politikolog Naim Leo Beširi na mreži X, "Ovo ne može da se izmisli". Alis Vajdel, liderka krajnje desne partije u Njemačkoj, protivi se imigraciji, ali ima suprugu imigrantkinju; protivi se LGBT+ pravima, a i sama je lezbejka; protivi se usvajanju djece od strane LGBT+ parova, a sa suprugom podiže dvoje djece; i zagovara tvrdi njemački nacionalizam, a živi u Švajcarskoj.

Alis Vajdel (47) je kopredsjednica stranke koja se predstavlja kao antiimigraciona i zaštitnik tradicionalnih porodičnih vrijednosti. Ova rođena Njemica odgaja dvojicu usvojenih sinova u istopolnoj zajednici sa partnerkom Sarom Bosar, porijeklom sa Šri Lanke, koja je i biološka majka djece. Neki su komentarisali da Bosar nije migrantkinja, već samo dijete sa Šri Lanke koje su usvojili švajcarski roditelji. "To nisu migranti protiv kojih je ova Alis", glasio je jedan komentar, dok su drugi dodavali da kopredsjednica AfD nije protiv homoseksualaca, nego "protiv kvir i džender ideologije".

Kada je u pitanju činjenica da živi u malom švajcarskom mjestu, dok sa njemačke strane granice u Uberlingenu ima prijavljenu adresu, njeni branioci kritikuju Beširija da je propustio da kaže da "njeni žive u Švajcarskoj jer su imali razne prijetnje po život, a ona radi i praktično živi u Berlinu". Istina je da su joj partnerka i djeca u Švajcarskoj, a ona živi na relaciji Berlin – Švajcarska.

Alis Vajdel je unuka Hansa Vajdela, nacističkog sudije vojnog suda u Varšavi, koga je postavio Adolf Hitler. Ovaj podatak postao je poznat javnosti tek u novembru 2024. godine, kada ga je objavio njemački list „Welt“. Poslije Drugog svjetskog rata porodica je bila protjerana iz Salesije u Poljskoj. Alis je kazala da svog djeda nije poznavala, pošto je umro kada je imala samo šest godina, kao i da on nije bio "tema razgovora u porodici".

Vajdel je stekla dvije fakultetske diplome iz biznisa i ekonomije, a doktorirala je na temu kineskog penzionog sistema. AfD-u se priključila malo poslije njegovog osnivanja 2013. godine, privučena kritikom eurozone i finansijske pomoći koju je Njemačka tada pružala Grčkoj, Španiji i Portugalu. 2015. godine izabrana je u federalni izvršni komitet organizacije, a 2017. godine postala je šefica poslaničke grupe AfD u Bundestagu.

Vajdel je skeptična prema klimatskim promjenama, zalaže se za smanjenje poreza, ukidanje minimalne plate i stroži odnos prema imigraciji. Takođe je pozivala na masovnu deportaciju stranaca. Kada je u maju 2016. godine otkazala planirani sastanak sa Ajmanom Mazijekom, kazala je da ne želi da ima bilo kakve veze sa "priznatim pristalicama šerijatskog" prava. Njena izjava da je njemačka kultura sjećanja na Holokaust "kult krivice" izazvala je kontroverze, a ona je uporedila svoju stranku sa Holokaustom i nazvala to "dosadnim".