Jačanje krajnje desnice u Njemačkoj

Eva Umlauf je imala dvije godine kada su ona i njena majka oslobođene iz nacističkog logora smrti Aušvic u januaru 1945. godine. Kaže da je užasnuta što je, više od 80 godina kasnije, krajnja desnica ponovo u usponu u Njemačkoj. Pobjeda stranke Alternativa za Njemačku (AfD) u istočnoj pokrajini Saksonija-Anhalt u nedjelju dovela je krajnju desnicu nadomak vlasti u jednoj njemačkoj pokrajini, prvi put od kraja Drugog svjetskog rata.

"Šta da kažem? Očekivala sam ovo, a ipak sam zgrožena i tužna. Ne znam šta ljude navodi da glasaju za ovu stranku", izjavila je za Rojters. Umlauf, pedijatrica i psihoterapeutkinja rođena u Slovačkoj koja živi u Minhenu, posjećuje škole i govori djeci o Holokaustu, a predsjednica je i Međunarodnog komiteta Aušvica. Njene riječi odražavaju zabrinutost koju posljednjih mjeseci izražavaju predstavnici manjinskih zajednica, dok ankete ukazuju na jačanje krajnje desnice u Saksoniji-Anhalt, kao i u Berlinu i istočnoj pokrajini Meklenburg-Zapadna Pomeranija, gdje se izbori održavaju 20. septembra.

"Plašimo se. Znamo šta se dešava - šta se dešava manjinama, šta strancima", kazala je. AfD, osnovan 2013. kao evroskeptična stranka tokom krize u eurozoni, odbacuje poređenja s nacističkom partijom, odgovornom za Holokaust. Zalaže se za ograničavanje imigracije, posebno iz zemalja koje smatra "kulturno stranim" Njemačkoj, izlazak iz eurozone i obnovu veza s Rusijom radi smanjenja cijena energenata. Tvrdi da zastupa zdravorazumske stavove koje dijele milioni Njemaca i negira da je antisemitski.

AfD optužuje vodeće stranke da takve optužbe koriste za ućutkivanje opozicije. Protivnici, međutim, optužuju AfD da umanjuje značaj nacističke prošlosti Njemačke, podsjećajući na izjavu jednog od lidera stranke iz 2018. da je taj period bio "tek ptičji izmet u hiljadu godina uspješne njemačke istorije". Centralni savjet Jevreja u Njemačkoj smatra AfD "strankom u kojoj su antisemiti i krajnji desničarski ekstremisti našli utočište". Pokrajinska služba za zaštitu ustava klasifikovala je ogranak AfD-a u Saksoniji-Anhalt kao desničarsko-ekstremistički. AfD tvrdi da je ta ocjena politički motivisana.

Izbori u Saksoniji-Anhalt održani su u vrijeme pojačane zabrinutosti među Jevrejima u Evropi, gdje je broj antisemitskih napada i incidenata naglo porastao nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. i izraelske vojne kampanje u Gazi. Za podsticanje antisemitizma optuživane su i krajnje ljevičarske stranke i njihove pristalice, ali je AfD pod sve većom lupom kako mu raste podrška u anketama. Izborni program AfD-a predviđa "patriotsku kulturnu politiku", prema kojoj bi se u nastavi istorije naglasak sa nacističkog perioda prebacio na ličnosti poput "gvozdenog kancelara" Ota fon Bizmarka iz 19. vijeka. Stranka bi obnovila i vojne spomenike njemačkim vojnicima poginulim u oba svjetska rata.

To je zabrinulo kritičare, koji smatraju da takvi prioriteti pokazuju želju da se zanemari višedecenijski napor Njemačke da se suoči sa prošlošću i zločinima nacističkog perioda. Umlauf, međutim, ne vjeruje da takve stavove dijeli većina Njemaca. „Ako gledate cijelu Njemačku, AfD u prosjeku ima podršku od 30 odsto. Vjerujem, i nadam se, da će to mobilisati ostalih 70 odsto."