Pilav: Država ćuteći na veličanje ratnih zločinaca postaje saučesnik

Kada država ćuti na veličanje ratnih zločinaca, ona nije samo posmatrač, već saučesnik, ocijenio je politikolog i građanski aktivista Emir Pilav tokom informativne emisije "24 sata" na Televiziji E. Ovaj stav dolazi u kontekstu slučaja mitropolita Srpske pravoslavne crkve Metodija Ostojića, koji je nazvao četničkog zločinca Pavla Đurišića "nadahnutim herojem" i povezao Ratka Mladića sa "svetim odlikama" srpskog naroda.

Tužilaštvo u prvom slučaju nije našlo elemente krivičnog djela, dok se u drugom još čeka odluka. "Na osnovu prikupljenih dokaza u fazi izviđaja ocijenjeno je da u radnjama Lj. O. nema elemenata navedenog krivičnog djela", navodi se u odgovoru Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Pilav naglašava da nije prvi put da tužilaštvo odbacuje ili ne procesuira slučajeve negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, što predstavlja problem za pravosudni sistem.

"Imamo postupanje tužilaštva koje se uvijek završi nekim blagim saopštenjem, a u ovom slučaju sa potpunim ignorisanjem", rekao je Pilav. Izrazio je zabrinutost zbog načina na koji je narod prepoznao Metodijeve izjave kao pozitivne. "Kada neko pravosnažno osuđenog za ratne zločine naziva simbolom svetih i sprskih odlika, onda mi više ne govorimo o neznanju, nego o svjesnom ponižavanju žrtava i veličanju zločina", kategoričan je Pilav.

Povodom predmeta koji je podgoričko Više državno tužilaštvo formiralo protiv Metodija zbog veličanja Mladića, Pilav ne očekuje drugačiji epilog od onog koji smo već gledali. "Ne bi me čudilo da se to završi nekim saopštenjem ili nekom blagom varijantom. Uvjeren sam da do kazne neće doći iako je Krivičnim zakonom propisana za veličanje zločinaca i za negiranje genocida", naglasio je.

Dok se čeka odluka tužilaštva u slučaju mitropolita Metodija, primjera veličanja Ratka Mladića u javnosti ne manjka. Transparenti, murali i skandiranja njegovog imena ponovo su se pojavili, posebno nakon vijesti o njegovoj smrti. Jedan od posljednjih primjera zabilježen je u Kolašinu, gdje je grupa građana razvila transparent posvećen Mladiću. Bjelopoljsko Više tužilaštvo ni u tom slučaju nije našlo elemente krivičnog djela, dok je Osnovno tužilaštvo saslušalo osam osoba i utvrđuje identitet ostalih.

Pilav smatra da u svijetu tehnologije i tehničke pismenosti, malo je besmisleno da se neko ne može identifikovati. "Može, samo je pitanje da li se želi ili ne", zaključio je.

Za Pilava, sve ovo pokazuje da Crna Gora bez suočavanja sa ratnom prošlošću ne može napraviti ozbiljan iskorak. Prvi uslov za to su institucije koje će zakon primjenjivati jednako bez obzira na to ko veliča ratne zločince. Zakon je, barem na papiru, jasan: za javno odobravanje, negiranje ili umanjivanje genocida i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnom presudom, predviđene su zatvorske kazne od šest mjeseci pa čak i do deset godina.