Deklaracija NSD od bijelog papira

Nova srpska demokratija (NSD) planira da izradu ranije najavljene deklaracije o pomirenju i zajedništvu u evropskoj Crnoj Gori započne od „bijelog papira“, bez unaprijed pripremljenog konačnog teksta, kako bi u njenom oblikovanju mogli ravnopravno da učestvuju svi zainteresovani politički i društveni akteri, saznaje Pobjeda.

Takav pristup mogao bi biti najbolje rješenje za konačno oblikovanje dokumenta čiji je cilj, prema navodima najviših zvaničnika NSD-a, prevazilaženje dugogodišnjih političkih, nacionalnih i identitetskih podjela. Konkretno, umjesto da NSD ponudi već završen tekst o kojem bi se drugi politički i društveni akteri samo izjašnjavali, ideja je da se zajednički definišu osnovna načela, poruke i obaveze buduće deklaracije.

Time bi finalni dokument, ukoliko razgovori uspiju, mogao da dobije širi legitimitet i preraste stranačke okvire njegovog inicijatora. Dakle, „bijeli papir“ ostavio bi prostor da vlast, opozicija, predstavnici različitih naroda, akademska zajednica i drugi zainteresovani učesnici predlože teme koje smatraju važnim za trajno političko pomirenje u Crnoj Gori.

Inicijativa za izradu deklaracije politički je lansirana nakon govora predsjednika NSD-a i Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, održanog povodom obilježavanja 150 godina od Bitke na Fundini. Mandić je tada poručio da će se odluke o budućnosti države donositi u Crnoj Gori, uz njegovanje bliskih odnosa sa prijateljskim državama i narodima.

- Odluke o budućnosti Crne Gore donosićemo ovdje, kao što su se uvijek donosile. Sa svakom bratskom adresom razgovaraćemo bratski - kazao je Mandić na Fundini.

Ta poruka, izrečena nakon perioda vidljivih razlika između Mandića i nekih od ključnih političkih i medijskih aktera u Srbiji, u dijelu crnogorske javnosti protumačena je kao njegov do sada najsnažniji otklon od političkog tutorstva Beograda. Mandić, međutim, takvo tumačenje nije prihvatio kao najavu sukoba sa Srbijom, već je insistirao na autentičnosti političkog i nacionalnog organizovanja Srba u Crnoj Gori.

U nedavnom intervjuu Pobjedi kazao je da „srpstvo u Crnoj Gori nije uvozni proizvod“, ističući da niko izvan Crne Gore, ali ni unutar nje, nema pravo da određuje „ko je dovoljno Srbin“. Prema ranijim najavama NSD-a, dokument bi trebalo da počiva na načelu da je Crna Gora zajednička država svih njenih građana i da slobodno ispoljavanje srpskog, crnogorskog i drugih nacionalnih identiteta ne smije biti zasnovano na osporavanju bilo koga.

Jedna od namjera inicijatora jeste da različita tumačenja istorijskih događaja više ne budu razlog za trajno političko neprijateljstvo među savremenim generacijama. On je objasnio da poruke sa Fundine smatra univerzalnim i da Srbi u Crnoj Gori ne treba ni od koga da traže potvrdu svog identiteta. Istovremeno je naglasio da ni oni nemaju pravo da drugima drže predavanja o nacionalnom osjećanju i pripadnosti.

Samo mjesec prije ove najave deklaracije, Mandić je poslao poruku o „novom srpskom odgovoru za novo vrijeme“. Iz NSD-a su to obrazložili težnjom ka državi jednakih prava, ali su u središte te platforme stavili pitanja „bliska srpskom narodu“, jačanje uticaja u institucijama i borba za narodnu zastavu i položaj srpskog jezika.

Naime, Mandić je u izjavi 7. jula kazao da su Srbi do 2020. godine bili „diskriminisani i institucionalno zapostavljeni“, dok je tadašnji poslanik a današnji ministar Jovan Vučurović taj koncept vezao za zapošljavanje, investicije, zastupljenost Srba u državnim službama, narodnu zastavu i položaj srpskog jezika.

Osvrćući se upravo na pozicije o „novom srpskom odgovoru“, Mandić je krajem prošle sedmice kazao kako je riječ o „odgovoru pomirenja, zajedništva i brige o svima“, dodajući da to ne znači „odricanje od samih sebe”.

Lider NSD-a je u već pomenutom intervjuu Pobjedi najavio da će njegova partija razgovarati najprije sa partnerima iz parlamentarne većine. No, istakao je i da će isto učiniti sa svim drugim političkim akterima koji žele da učestvuju u pripremi deklaracije.

- Dugoročno, samo kroz pomirenje i bratski dogovor biće moguće donositi buduće odluke od posebne važnosti za Crnu Goru - rekao je Mandić za naš list.

Budućnost Crne Gore, dodaje se u već poznatim polazištima, trebalo bi da bude evropska, uz ravnopravnost svih njenih naroda, jezika, vjera i kulturnih posebnosti. Zato bi početak od „bijelog papira“ mogao imati dodatnu političku težinu.

Pokazao bi da cilj inicijative nije nametanje stranačkog viđenja pomirenja, već pokušaj da se kroz otvoren razgovor dođe do minimuma zajedničkih vrijednosti koje bi mogao podržati što širi krug političkih i društvenih činilaca. Da li će deklaracija zaista postati zajednički dokument ili još jedna tema političkih sukoba - ali i prestiža u susret zatvaranja poglavlja u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji, kao i izbora sredinom sljedeće godine - zavisiće, prije svega, od spremnosti inicijatora da prihvati prijedloge drugih, ali i od volje opozicije i ostalih društvenih aktera da učestvuju u procesu.