Iranu slabi poluga u Hormuškom moreuzu, američki ekonomski pritisak sve jači

Američka pomorska blokada i pooštrene sankcije sve snažnije pritiskaju iransku ekonomiju, dok pokušaji Teherana da ograničavanjem saobraćaja kroz Hormuški moreuz izazove globalni ekonomski šok nijesu dali očekivani rezultat, navodi Reuters u najnovijoj analizi. Zbog toga, prema američkim i regionalnim zvaničnicima, raste mogućnost da bi ekonomski pritisak mogao natjerati Iran da ponovo omogući slobodan prolaz kroz strateški moreuz kojim prolazi oko petine svjetskih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa.

Šest mjeseci nakon sukoba koji je uzdrmao tržišta i doveo Persijski zaliv na ivicu šireg rata, Vašington pojačava ekonomsku kampanju protiv Teherana, pokušavajući da pritiskom postigne ono što vojna sila nije uspjela. Prema iranskim izvorima i izvorima iz regiona, Iran se suočava sa jednim od najtežih ekonomskih pritisaka u istoriji Islamske Republike. Američka blokada i nove sankcije ograničavaju iranski izvoz nafte, otežavaju pristup stranoj valuti i dodatno opterećuju ekonomiju.

Smanjeni prihodi države, otežan uvoz i ograničen pristup međunarodnim finansijskim mrežama sve više povećavaju pritisak na vlasti u Teheranu. Američka i regionalna procjena zasniva se na tome da Iran u ovom trenutku trpi veći ekonomski gubitak nego što uspijeva da nanese protivnicima. Pokušaji da se poremeti pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz nijesu izazvali globalni ekonomski poremećaj kojem se Teheran nadao, odnosno pritisak koji bi Vašington natjerao na ustupke. Energetska tržišta su se prilagodila, dok alternativni izvori snabdijevanja nastavljaju da funkcionišu.

Iranski analitičar Araš Azizi ocijenio je da se odnos snaga „malo pomjerio protiv Irana“. Prema njegovim riječima, Teheran gubi dio poluge koju je imao nad Hormuškim moreuzom jer nije uspio da ga potpuno zatvori, dok američka pomorska blokada ozbiljno pogađa Iran. Azizi je rekao da je Teheran očekivao da će poremećaj saobraćaja kroz moreuz izazvati veliki udar na svjetsku ekonomiju i primorati Vašington da se vrati za pregovarački sto. To se, međutim, nije dogodilo u očekivanom obimu, jer su se druge države prilagodile situaciji, čime su ograničene mogućnosti Irana da nanese širu ekonomsku štetu.

Ipak, nije jasno da li će ekonomski pritisak biti dovoljan da Iran napravi ustupke. Teheran, prema regionalnim izvorima, i dalje zahtijeva ukidanje sankcija, pristup zamrznutoj imovini i priznanje njegove bezbjednosne uloge u Hormuškom moreuzu. Istovremeno se, prema istim izvorima, između posrednika i Irana razmatra nova formula za izlazak iz zastoja. Tri visoka iranska izvora priznala su da je američku kampanju sve teže izdržati. Najnovije mjere dodatno su ograničile mogućnost Irana da dolazi do strane valute, uvozi robu i koristi globalne finansijske mreže koje su godinama pomagale da njegova ekonomija funkcioniše uprkos sankcijama.

Iranske vlasti strahuju da bi pogoršanje ekonomske situacije, obilježeno rastom cijena, slabijom trgovinom i pritiskom na prihode domaćinstava, moglo ponovo izazvati masovne nemire koji su u više navrata predstavljali ozbiljan izazov Islamskoj Republici. Sve veća zabrinutost postoji i zbog nestašice pojedinih ključnih proizvoda, uključujući gorivo i pšenicu. Američki ministar finansija Skot Besent opisao je strategiju Vašingtona kao „udarac u dva koraka“, koji kombinuje blokadu sa „najstrožim sankcijama u istoriji“. On je za CNBC rekao da će ta strategija djelovati u Iranu i da će dovesti do sloma režima.

Američki, izraelski i pojedini regionalni zvaničnici smatraju da bi ekonomske teškoće mogle imati političke posljedice unutar Irana – od novih protesta i produbljivanja podjela u vrhu vlasti do slabljenja sposobnosti režima da zadrži kontrolu. Drugi su, međutim, mnogo oprezniji. Oni podsjećaju na decenije neuspješnih pokušaja da se Islamska Republika destabilizuje i ukazuju na spremnost iranskih vlasti da uguše unutrašnje protivljenje. Po toj procjeni, iransko rukovodstvo bi i ovoga puta moglo biti otpornije nego što protivnici očekuju.

Bivši američki pregovarač Denis Ros ocijenio je da Vašington možda ekonomske teškoće Irana tumači kao dokaz strateškog uspjeha, iako je situacija složenija. Teheran, prema njegovim riječima, i dalje želi da pokaže da kontroliše Hormuški moreuz, ali pažljivo dozira upotrebu sile i zadržava mogućnost dalje eskalacije. Ros smatra da bi Islamska revolucionarna garda mogla procjenjivati da Iran može da izdrži ekonomski pritisak i nadživi američku kampanju, umjesto da pristane na kompromis.

Na otpornost Irana, međutim, ne utiče samo sposobnost države da podnese ekonomske teškoće već i spremnost stanovništva da ih trpi, ocijenila je Berkju Ozčelik, viša istraživačica Royal United Services Institute. Ona smatra da ekonomski pritisak povećava rizik od novih nemira, ali da ratna atmosfera za sada i dalje ima snažan uticaj na stanovništvo. Strana vojna intervencija, civilne žrtve i percepcija šireg sukoba između Irana i poretka predvođenog SAD, prema njenoj procjeni, podstiču određeni stepen patriotske podrške, tolerancije ili jednostavno strpljenja prema režimu.

Zbog toga se sukobljene strane nalaze u tvrdokornom zastoju. Ekonomski pritisak povećava troškove za Iran, ali moćna Islamska revolucionarna garda može procjenjivati da upravo sposobnost da izdrži pritisak, uz prijetnju novom eskalacijom, predstavlja pregovaračku prednost. Ključno pitanje zato nije samo koliko Iran trpi, već da li će ekonomski udar biti dovoljno snažan da Teheran pristane na kompromis prije nego što situacija ponovo sklizne u otvorenu konfrontaciju.

Ros smatra da bi najjasniji put ka dogovoru mogao biti spor oko naknada za prolazak kroz Hormuški moreuz. Iran bi, prema njegovom prijedlogu, mogao odustati od zahtjeva za naplatom putarine, ali zadržati pravo da naplaćuje legitimne navigacione, bezbjednosne i ekološke usluge. Takav aranžman omogućio bi objema stranama da dogovor predstave kao pobjedu, dok bi Teheranu omogućio da se povuče bez utiska da je kapitulirao. Ros je ocijenio da bi američki predsjednik Donald Tramp mogao pristati na dogovor ukoliko bi bilo moguće objaviti da je Hormuški moreuz ponovo otvoren.