Ratovi se šire, savezništva pucaju: Svijet u haosu

Svijet je u haosu. Nebo bi svakog dana moglo da se sruši. Beskrajni ratovi, sve veće humanitarne krize, rastući autoritarizam, nefunkcionalne demokratije, rasprostranjeni rasni i vjerski ekstremizam i nekontrolisano bezakonje bacaju mračnu sjenku na početak nove političke godine na Zapadu.

Kada se sve to stavi u kontekst ogromne globalne ekonomske nejednakosti, korporativne i individualne pohlepe, neodgovornog zaduživanja vlada, opasnih eksperimenata sa vještačkom inteligencijom, klimatskog sloma i širenja nuklearnog oružja, počinje da se oblikuje zaista apokaliptična globalna slika.

Demokratski lideri koji obećavaju bolju, bezbjedniju i optimističniju budućnost, kao što novi britanski premijer, Endi Bernam, nazivaju "novom erom mogućnosti", ne mogu da izbjegnu širi međunarodni kontekst. Nedavna previranja na globalnom tržištu obveznica, izazvana spoljnim faktorima, ostavila su Bernamovu vladu, kojoj nedostaje novca, da se bori sa naglo povećanim troškovima zaduživanja.

Činjenica da je za svoje prvo putovanje u inostranstvo izabrao Ukrajinu, iako simbolički važna, istakla je još jednu sumornu stvarnost. Kao jedan od vodećih protivnika invazije Vladimira Putina, Britanija se sada faktički nalazi u stanju rata sa Rusijom i suočava se sa napadom.

Argentina takođe posmatra slabosti britanske odbrane. Nije ni čudo što neki analitičari vjeruju da je treći svjetski rat već počeo. Oni koji smatraju da je to pretjerivanje trebalo bi da razmotre slike stanja u svijetu 2026. godine.

Od Kijeva do Horemšahra, Kordofana i Kačina, sukobi izbijaju i jenjavaju, ali nikada ne djeluju kao da se završavaju. Sveopšta ruska agresija na Ukrajinu, koja sada uglavnom podrazumijeva svakodnevne pokušaje ubijanja i terorisanja civila, ušla je u petu godinu. Tramp je izgubio svoju opkladu sa Iranom, ali nastavlja da ubija i bombarduje bez kraja na vidiku.

U južnom Sudanu, stravični zločini prolaze nekažnjeno. U Mjanmaru i dalje bijesni narodni rat protiv brutalne hunte. Izraelski odgovor na masakre iz 2023. godine pokrenuo je trajni regionalni rat u koji su uvučeni Palestina, Liban, Sirija, Jemen, Irak, Iran i države Persijskog zaliva.

Širom svijeta rekordan broj ljudi raseljen je zbog sukoba. Ovi ratovi prijete da se spoje u jedan nekontrolisani globalni požar. Sistem savezništava, ključni stub poretka uspostavljenog poslije 1945. godine, izjeda sam sebe.

Donald Tramp zadirkuje Evropu i NATO carinama, povlačenjem trupa, uvredama i provokacijama u trenutku velike ranjivosti. Kanada i SAD su u otvorenom sukobu, dok Bijela kuća nasilnički i besmisleno prijeti Venecueli – ili aneksijom po uzoru na Grenland.

Kina pomaže Sjevernoj Koreji, koja takođe pomaže Rusiji, koja pomaže Iranu, koji pomaže Hezbolahu i Hutima. Na Tajvanu raste strah od invazije, dodatno pogoršan Trampovim poniznim udovoljavanjem Si Đinpingu.

Svuda oko sebe vidimo humanitarne krize izazvane ratom, klimatskom krizom ili prirodnim katastrofama, koje proizvode haotične masovne migracije, neuhranjenost i bolesti. Patnja sve više prevazilazi mogućnosti sistema humanitarne pomoći predvođenog Ujedinjenim nacijama, koji je oslabljen smanjenjem finansiranja iz SAD i Velike Britanije.

Na plodnoj Zapadnoj obali, 900.000 Palestinaca, čije su domove i farme opkolili ekstremistički doseljenici, sada je suočeno sa nesigurnošću u snabdijevanju hranom, navodi Svjetski program za hranu. U Somaliji milioni ljudi gladuju usljed rekordne suše i predviđenih poplava povezanim sa pojavom El Ninja.

Kolumbija i Avganistan suočavaju se sa sličnim opasnostima. Humanitarna kršenja i kršenja ljudskih prava poprimaju i individualni oblik. U Hong Kongu, na primjer, bolesni Džimi Laj, hrabri zagovornik slobode govora, čami u samici 23 sata dnevno, kao mučena žrtva mržnje kineskog komunizma prema demokratiji i građanskim pravima.

Nemirna tržišta obveznica možda su najmanji od svjetskih ekonomskih i finansijskih problema. Da li nam predstoji krah, nalik onom iz 2008. godine, samo još gori? Znaci su zloslutni. SAD su upravo dostigle rekordni nivo državnog duga od 40 biliona dolara. Francuska, Velika Britanija, Japan i druge zemlje takođe su duboko u dugu.

Neodrživi deficiti tekućeg računa, rast inflacije i ogromno, iscrpljujuće preusmjeravanje investicija u prenaduvane tehnološke kompanije koje se bave vještačkom inteligencijom ukazuju na ono što tržišni analitičari simpatično nazivaju „neuređenom korekcijom“.

Prema nekim procjenama, proizvođač čipova Nvidia, zajedno sa Amazonom, Guglom, Metom i Majkrosoftom, "vrijedi" oko 23 odsto čitavog američkog tržišta akcija. U međuvremenu, ove zime prijete nepriuštivo visoke cijene energije i hrane na sjevernoj hemisferi, dodatno pogoršane Trampovom beskrajnom avanturom na Bliskom istoku.

U najgorem slučaju, sve to bi moglo dovesti do globalne recesije i dodatne političke nestabilnosti. To je ogromni balon koji samo čeka da pukne.

Egzistencijalne opasnosti koje predstavljaju klimatska kriza i globalno zagrijavanje trebalo bi da zahtijevaju malo dodatnog objašnjavanja nakon stravične poplavne katastrofe u Nepalu i Tibetu. Jednako pogubno po život na Zemlji, na način koji je moguće izbjeći i koji je izazvao čovjek, jeste brzo širenje nuklearnog oružja, uključujući takozvano „bojišno“ ili taktičko nuklearno oružje, koje će vjerovatnije biti upotrijebljeno u ratnim zonama poput Ukrajine ili Irana.

Svih devet država koje posjeduju nuklearno oružje širi ili modernizuje svoje arsenale, pri čemu je Kina na čelu. Zemlje poput Južne Koreje i Saudijske Arabije razmatraju svoje nuklearne opcije. A sada se ta atomska trka u naoružanju širi i u svemir. Zaista se čini da nema granice ljudskoj neumoljivoj, mračnoj težnji ka samouništenju.