Zelenski poziva na trilateralne pregovore sa Rusijom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na nastavak trilateralnih pregovora sa SAD i Rusijom nakon što su američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner završili razgovore u Kijevu i Moskvi – uključujući sastanak sa ruskim liderom Vladimirom Putinom – u okviru nastojanja da se okonča sukob koji je ušao u petu godinu.

I Zelenski i Vitkof opisali su razgovore u nedjelju kao „sadržajne“. Ukrajinski predsjednik rekao je novinarima da su strane, između ostalog, razgovarale o bezbjednosnim i ekonomskim garancijama za Kijev, isporuci hitno potrebnih raketa za protivvazdušnu odbranu, kao i o paketu podrške Ukrajini, dok se približava još jedna ratna zima.

Istovremeno, Vitkof je naglasio da SAD teže diplomatskom, a ne vojnom rješenju sukoba, dok je Kušner podržao ideju o obnavljanju trilateralnih pregovora između Kijeva, Moskve i Vašingtona. Dok su se razgovori u Kijevu odvijali, Zelenski je na Telegramu napisao da se diskusijama pridružuju i predstavnici Velike Britanije, Francuske i Njemačke.

Američki izaslanici stigli su u Kijev vozom iz Poljske, samo nekoliko sati nakon što su kasno u subotu u Moskvi održali trosatni sastanak sa Putinom. Ruska državna novinska agencija RIA Novosti prenijela je da je Putin rekao da će na sastanku u Kremlju morati da se pozabave „teškom situacijom“.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je za RSE da su „dvije strane razgovarale o suštinskim planovima za naredne korake koji će biti objavljeni u narednim nedjeljama“ i da se izaslanici „raduju podjednako produktivnim sastancima“ u Ukrajini u nedjelju.

Savjetnik Kremlja Jurij Ušakov, koji je učestvovao na sastanku, rekao je da su razgovori bili „suštinski, veoma iskreni i konstruktivni“. On je dodao da su izaslanici iznijeli stav SAD i obećali da će predstaviti Putinove stavove ukrajinskim liderima tokom razgovora u Kijevu.

„Oni ne samo da su izrazili svoj tradicionalni interes za brzo okončanje neprijateljstava, već su iznijeli i niz ideja o mogućim putevima ka rješenju“, rekao je Ušakov. Ušakov je insistirao da će Rusija ostvariti svoje ciljeve i da se „osnovni uzroci“ sukoba moraju riješiti. Riječ je o izrazu koji Kremlj koristi za zahtjeve koji uključuju odustajanje Ukrajine od težnji ka članstvu u NATO-u i korake ka praktičnom razoružavanju ukrajinske vojske, između ostalih istorijskih zamjerki. Sve to Kijev dugo odbacuje.

Dok je trajala diplomatska aktivnost, ruske snage su u noći između subote i nedjelje pokrenule još jedan veliki napad dronovima na Ukrajinu. Vazduhoplovne snage Ukrajine saopštile su da je Rusija lansirala 108 dronova, uključujući dronove „šahed“ i varijante tog drona na mlazni pogon. Navedeno je da je protivvazdušna odbrana do 9.30 ujutro oborila ili neutralisala 88 dronova, dok su pogoci zabilježeni na 11 lokacija, a pad ostataka na sedam.

Napad je uslijedio nakon dana ruskih udara širom Ukrajine u kojima je poginulo sedam osoba, dok je 57 povrijeđeno u pet regiona, pokazuju podaci regionalnih vojnih uprava. Četiri osobe poginule su u Harkivskoj oblasti, uključujući i 11-godišnjeg dječaka.

Posjeta američkih izaslanika Kijevu njihov je prvi dolazak u Ukrajinu otkako su preuzeli vodeću ulogu u naporima administracije za okončanje rata i uslijedila je usred obnovljenog diplomatskog pritiska usmjerenog na postizanje mirovnog sporazuma. Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da će izaslanici predstaviti mirovni sporazum Rusima, a zatim narednog dana prenijeti ponudu Ukrajini.

Tramp je rekao da Vašington ima „ideju za mir“ i da njegovi izaslanici „donose sa sobom predlog za okončanje rata“. „Poslao sam ih da vidimo možemo li nešto da uradimo i možda postoji velika šansa da ćemo to učiniti“, rekao je Tramp novinarima u petak.

Tramp je okončanje najvećeg rata u Evropi od 1945. godine postavio kao prioritet nakon što je stupio na dužnost u januaru 2025. godine, ali sporazum nije mogao biti postignut, dok je diplomatija uglavnom u zastoju od početka rata SAD i Izraela sa Iranom krajem februara. Putin u nedavnim izjavama nije pokazivao znake spremnosti na kompromis, između ostalog insistirajući da Rusija mora da kontroliše cijeli Donjecki region istočne Ukrajine, uključujući djelove koje njene snage nijesu uspjele da zauzmu tokom godina teških borbi.