Radonjić: Neizvršavanje pravosnažne presude vodi ka relativizaciji ponašanja

Neizvršavanje pravosnažne sudske presude vodi ka normalizaciji i relativizaciji izopačenih oblika ponašanja, saopštila je odbornica Pokreta narodnog povjerenja (PNP) u SO Danilovgrad i članica Glavnog odbora PNP Jelena Radonjić.

Kako je navela, slučaj majke djevojčice žrtve seksualnog nasilja, koja je bila prinuđena da protestom ispred suda zahtijeva izvršenje pravosnažne sudske presude, ponovo otvara ozbiljno pitanje odgovornosti institucija i stvarne zaštite žrtava, naročito kada su u pitanju djeca.

“Informacija da je majka privremeno obustavila protest do ponedjeljka, dok se čeka odluka po žalbi osuđenog, jeste važna. Međutim, ona ne mijenja suštinu problema: institucionalna reakcija mora biti pravovremena. Ne smije se čekati posljednji trenutak, protest roditelja ili pritisak javnosti da bi se postupanje ubrzalo u predmetu u kojem postoji pravosnažna sudska odluka.

Kada pravosnažna sudska odluka ostane neizvršena, problem više nije samo u jednom konkretnom predmetu. Tada se otvara mnogo ozbiljnije pitanje – da li pravni poredak zaista ima snagu da zaštiti one kojima je zaštita potrebna i da li odluke sudova proizvode posljedice koje im zakon daje,” navodi Radonjić.

Prema njenim riječima, neizvršavanje pravosnažne presude, posebno u predmetima koji zadiru u bezbjednost, dostojanstvo i prava djece, ne može se svesti na tehničko ili proceduralno pitanje. “Institucionalna pasivnost može doprinijeti relativizaciji društveno neprihvatljivih i izopačenih oblika ponašanja, uključujući i parafilne obrasce ponašanja, i stvoriti utisak da se granice dopuštenog mogu pomjerati bez stvarne reakcije sistema.

Zbog toga pozivam nadležni sud u Bijelom Polju da javnosti jasno i precizno saopšti zbog čega pravosnažna presuda do sada nije izvršena, koje su okolnosti dovele do takve situacije i koje su radnje preduzimane od trenutka pravosnažnosti presude do danas. Javnost, a prije svega žrtva i njena porodica, imaju pravo da znaju zbog čega je došlo do ovakvog zastoja,” ističe Radonjić.

Istovremeno, poziva pravosudne i policijske institucije da u ovakvim predmetima postupaju promptno, koordinisano i u okviru svojih zakonskih nadležnosti. “Reakcija mora biti pravovremena, a pravosnažna presuda ne smije postati mrtvo slovo na papiru. Svako neopravdano odlaganje šalje pogrešnu poruku – da se sudske odluke mogu ignorisati, odgovornost odlagati i da sistem ne reaguje onda kada je to najpotrebnije. Time se dodatno stvara osjećaj nekažnjivosti i urušava povjerenje građana u institucije,” kaže Radonjić.

Kako je navela, kada su djeca u pitanju, prostora za institucionalnu pasivnost nema. “Država mora stati uz roditelje koji traže zaštitu svoje djece i obezbijediti da pravna zaštita bude stvarna, a ne samo formalna. Najbolji interes djeteta mora biti iznad svakog političkog, ličnog ili institucionalnog kalkulisanja. Zaštita djece nije pitanje dobre volje, već pravna, institucionalna i društvena obaveza. Djeca moraju biti zaštićena odlučno, pravovremeno i bez izuzetka.

Sistem koji dopušta da pravosnažne odluke ostanu neizvršene rizikuje da umjesto vladavine prava proizvede poruku da se odgovornost može relativizovati, a neprihvatljivi obrasci ponašanja normalizovati,” dodaje Radonjić.

Kako je naglasila, roditelj ne smije biti primoran da protestom traži izvršenje pravosnažne presude i zaštitu sopstvenog djeteta. “Institucije moraju reagovati prije nego što nečija borba za pravdu postane borba za elementarno sprovođenje već donijete sudske odluke,” zaključila je Radonjić.