Muftija Hasanović posjetio Sinđijang usred kršenja prava Ujgura

Godinama nakon prvih upozorenja o represiji nad Ujgurima, kineske vlasti i dalje nastoje stranim gostima pokazati drugačiju sliku Sinđijanga. Među njima je ovog ljeta bio i zagrebački muftija Aziz Hasanović, koji je posjetio tu kinesku pokrajinu u vrijeme novih hapšenja Ujgura i upozorenja o kršenju njihovih prava.

Na poziv kineske ambasade u Zagrebu, Hasanović je sredinom jula boravio u Sinđiangu, gdje živi najveći broj Ujgura, pripadnika muslimanske manjine u Kini. Posjeta je različito predstavljena u Zagrebu i Pekingu. Dok je Islamska zajednica u Hrvatskoj isticala razmjenu iskustava i dijalog sa zvaničnicima Kine i islamskih institucija, kineska ambasada u Zagrebu tvrdi da je Hasanović pohvalio kineske napore u borbi protiv terorizma i deradikalizaciji u Sinđiangu. Zagrebački muftija za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da u svemu nema ništa sporno te ističe da je razgovarano i o položaju Ujgura, ne navodeći konkretne detalje.

„Ne može se bez razgovora ništa. Sa svima sam razgovarao i dijalog ne može donijeti ništa loše“, kazao je Hasanović, dok na dodatno pitanje RSE-a o navodima kineske ambasade o podršci borbi protiv terorizma i radikalizacije nije odgovorio. Kina je godinama na meti međunarodnih kritika i sankcija zbog, kako se navodi u izvještajima, hapšenja više od milion Ujgura i drugih muslimanskih manjina, zbog onoga što je poznato kao „političko prevaspitavanje“ u Sinđiangu. Organizacije za zaštitu ljudskih prava opisuju kampove u toj pokrajini kao koncentracione logore, dok Kina insistira da se radi o „centrima za stručno osposobljavanje“.

Putovanju delegacije iz Zagreba u Kinu prethodili su susreti u kineskoj ambasadi u Zagrebu, koja je sredinom aprila objavila da je ambasador Qi Qianjin pozvao delegaciju Islamske zajednice iz Hrvatske da se „sama uvjeri“ u stanje u Sinđingu. Ambasador je, kako je tada saopšteno, predstavio kinesko viđenje situacije u Sinjiangu, navodeći da su „prava muslimana i vjerske slobode zaštićeni“, dok je optužbe za genocid i prisilni rad odbacio kao neutemeljene i lažne. Ambasada navodi da je Hasanović tada istakao „zahvalnost za kinesku politiku prema vjeri“ i rekao da se njegovo razumijevanje situacije podudara s ambasadorovim navodima.

Tokom posjete Kini, delegacija Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj boravila je u Urumqiju, glavnom gradu Sinđianga, gdje je muftija Hasanović, pored ostalog, obišao kulturni centar i muzej, tzv. centar za borbu protiv terorizma i ekstremizma, te Yanghang džamiju. U Kašgaru je posjetio Id Kah džamiju. Sastao se s predstavnicima kineskog Ministarstva vanjskih poslova i lokalnih vlasti, kao i imamima i predstavnicima islamskih institucija. U saopštenju Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj posjeta je predstavljena kroz razgovore o vjerskom životu, obrazovanju i saradnji s islamskim institucijama, dok o navodima o kršenju prava Ujgura nema riječi.

Ujgurski aktivista za ljudska prava Abduweli Ayup napustio je Sinđijang 2015., nakon što je bio zatvoren i progonjen. Od 2019. godine živi u Norveškoj, gdje je osnovao neprofitnu organizaciju Uyghur Hjelp, koja se bavi dokumentovanjem kršenja ljudskih prava i pružanjem pomoći Ujgurima u dijaspori. Za RSE kaže da su njegov brat i sestra osuđeni na višegodišnje kazne zatvora u Kini zbog njegovog aktivizma. Ayup za RSE ističe da kineske vlasti godinama stranim posjetiocima pokazuju sliku Sinđijanga koja ne odgovara stvarnom stanju te da posjeta zagrebačkog muftije nije izolovan primjer.

„Islamski zvaničnici iz nedemokratskih zemalja posjećivali su Kinu, hvalili su njenu vjersku politiku i uljepšavali politiku. No, kao demokratska zemlja i članica Evropske unije (EU), kako to možete raditi? Postoji rezolucija EU o onome što se tamo događa“, kazao je Ayup. Hasanović je muftija Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, koji je dio jedinstvene Islamske zajednice sa sjedištem u Sarajevu. Početkom 2023. Sinđijanga su posjetili bivši reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić i tadašnji predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji Mevlud Dudić. Kineski državni mediji i tada su prenijeli njihove pozitivne ocjene o kineskoj borbi protiv terorizma i deradikalizaciji u Xinjiangu, a Islamska zajednica u BiH ogradila se od tih izjava, navodeći da u Kinu nisu išli u njeno ime.

Yanghang džamija u Urumqiju bila je jedno od mjesta zvanične posjete zagrebačke vjerske delegacije. Ayup kaže da je u toj džamiji klanjao mnogo puta, ali tvrdi da danas ne izgleda kao ranije i da je pretvorena „u mjesto za propagandu“. U izvještajima o vjerskim slobodama Stejt Department navodi ograničavanje vjerskog života u Xinjiangu, uključujući uklanjanje islamskih obilježja s džamija i njihovo pretvaranje u turističke atrakcije.

Prema Ayupovim riječima, nekoliko stotina metara od Yanghang džamije nalazi se mjesto na kojem je nekada bila Ziyaret džamija, za koju tvrdi da je uništena 2017. godine. „Ne treba samo da pogleda tu džamiju koju mu je kineska vlada pokazala. Treba samo da se okrene, ode 300 metara i vidjeće drugu džamiju koja je uništena, koja je nestala“, rekao je.

Istraživanje Australian Strategic Policy Institutea (ASPI) iz 2020., zasnovano na analizi satelitskih snimaka, procjenjuje da je u Sinđiangu uništeno ili oštećeno oko 16.000 džamija, uglavnom od 2017. godine. Kao izuzetak su istaknuti gradovi Urumqi i Kašgar, gdje je većina džamija ostala očuvana, dok se navodi da ti turistički gradovi služe za prikrivanje šireg uništavanja ujgurske kulture.

U Kini je 1. jula stupio na snagu Zakon o promociji etničkog jedinstva i napretka, koji je izazvao upozorenja stručnjaka UN-a da bi mogao dodatno ograničiti jezička, kulturna i vjerska prava manjina. Kineske vlasti odbacuju te kritike i navode da je cilj zakona jačanje etničkog jedinstva i zaštita prava svih priznatih etničkih grupa u zemlji.

„Možete se boriti protiv terorizma, ali ne možete se boriti protiv naroda. Borbom protiv terorizma ne mogu se objasniti ni pritvaranje velikog broja Ujgura i slanje njihove djece u državne internate“, kaže aktivista Ayup.

Nekoliko dana prije posjete zagrebačkog muftije objavljeno je da su u Urumqiju privedena tri Ujgura, ističući da su to prvi slučajevi za koje je saznao nakon stupanja na snagu novog zakona. O tim hapšenjima izvještavao je i Radio Slobodna Azija (RFA), ističući da su kineske vlasti 4. jula u Urumqiju privele dvije Ujgurke i njihovu majku, a treću sestru sedam dana kasnije. Prema riječima njihove najstarije sestre, policija je kao povod navela slanje kućnih potrepština porodici u Turskoj i sumnju u „podršku teroristima“.

Centar za ujgurske studije, organizacija sa sjedištem u Vašingtonu, objavio je izvještaje koji se, među ostalim, bave kineskim kampanjama uticaja prema muslimanskom svijetu. Abdulhakim Idris, izvršni direktor Centra, kazao je za RSE da kineske vlasti pažljivo biraju učesnike i lokacije koje posjećuju strane delegacije. Istakao je da strane delegacije u Sinđiangu uglavnom obilaze unaprijed odabrane džamije, muzeje, kulturne centre, te objekte predstavljene kao mjesta za borbu protiv ekstremizma. Sastanci se, kako ističe, održavaju s vjerskim predstavnicima i zvaničnicima koje je odobrila kineska vlada, dok delegacijama nije omogućen nezavistan pristup žrtvama, porodicama pritvorenih i intelektualcima koji su u zatvoru.

„One su osmišljene kako bi stvorile privid vjerske slobode i društvene harmonije, a istovremeno prikrile sistematsko uništavanje ujgurskog vjerskog i kulturnog života“, kazao je. Kritikovao je i pohvale gostiju „borbi protiv terorizma i deradikalizacije“, kako to navode kineski zvaničnici. „Kineske vlasti su tim terminima opravdavale masovna proizvoljna pritvaranja, vjerski progon, prisilni rad, razdvajanje porodica i uništavanje ujgurskog identiteta. Pohvale su posebno štetne kada dolaze od visokih muslimanskih zvaničnika, jer daju legitimitet represiji“, kazao je.

Zbog odnosa prema Ujgurima, EU i Sjedinjene Američke Države uveli su sankcije kineskim zvaničnicima i institucijama. Organizacija Human Rights Watch navodi da je represija u Sinđijangu kulminirala proizvoljnim pritvaranjem procijenjenog milion Ujgura u kampovima za „političko obrazovanje“. Iako su neki od njih kasnije zatvoreni, stotine hiljada Ujgura i drugih turkijskih muslimana i dalje su u zatvorima, navodi se u izvještaju iz avgusta.