Božović: Mandiću srpsko državljanstvo prepreka za funkciju ako ga je stekao nakon 3. juna

Ministar pravde Bojan Božović izjavio je danas u Skupštini da Andrija Mandić, ukoliko je stekao srpsko državljanstvo nakon 3. juna 2006. godine, ima "jasnu zakonsku prepreku" da obnaša državne funkcije. Ova izjava uslijedila je kao odgovor na pitanje poslanika DPS-a Oskara Hutera o statusu predsjednika Skupštine.

Huter je tokom rasprave o izmjenama Zakona o krivičnom postupku tražio od Božovića da odlučno odgovori da li bi Mandić, ukoliko je državljanstvo Srbije stekao nakon 3. juna 2006. godine, izgubio pravo da bude državljanin Crne Gore, a samim tim i poslanik i predsjednik Skupštine. "Ako je Mandić postao državljanin poslije 3. 6. 2006. Srbije, da li je izgubio pravo da bude državljanin Crne Gore i da bude poslanik?", pitao je Huter.

Božović je objasnio da je državljanstvo druge države bilo moguće zakonito steći u periodu od 21. maja do proglašenja nezavisnosti, odnosno 3. juna 2006. godine. "Ako je državljanstvo stekao nakon 3. juna 2006, u tom slučaju naravno da postoji jasna zakonska prepreka", kazao je Božović.

Ministar je dodao da je njegov politički, ali i lični stav da osobe koje obavljaju najviše javne funkcije ne bi trebalo da imaju drugo državljanstvo. "Mislim da svako lice koje obnaša najviše javne funkcije ne treba da ima, u momentu kad prihvata tu funkciju i dok obnaša tu funkciju, niti jedno drugo državljanstvo osim državljanstva Crne Gore", rekao je Božović.

Huter je ocijenio da je Božović time praktično potvrdio njegovu tvrdnju o statusu Mandića. "Vi ste priznali i kao ministar pravde rekli da je Andrija Mandić neregularan, nezakonit poslanik i predsjednik parlamenta Crne Gore ako je državljanstvo stekao nakon 3. juna 2006.", kazao je Huter. On je takođe naveo da je Mandić u jednom ranijem televizijskom intervjuu sam govorio o sticanju srpskog državljanstva.

Božović je međutim izbjegao da odgovori na pitanja poslanika Hutera da li smatra da bi zbog glorifikovanja ratnog zločinca Ratka Mladića od Mandića i predsjednika opštine Pljevlja Darija Vraneša moralo biti predmet postupanja nadležnih državnih organa. Takođe, nije odgovorio ni na pitanje da li djelovanje crkve Srbije, koja je u dogovoru sa pojedincima iz Katastra nezakonito prepisivala i upisivala vjerske objekte i crnogorsko sakralno blago, potpada u organizovano kriminalno udruživanje u skladu sa Krivičnim zakonikom Crne Gore.