Ustavni odbor dobio rok od četiri dana za amandmane na Ustav

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica je, u ime predlagača, pojasnio da je Crna Gora usvajanjem ustavnih promjena ispunila međunarodni antikorupcijski standard, odnosno preporuku GRECO-a o ukidanju imuniteta za koruptivna krivična djela. Podsjetio je i da je ta preporuka jedna od važnih stavki u pregovorima sa EU.

Skupština Crne Gore usvojila je na jučerašnjoj sjednici Prijedlog za promjenu Ustava Crne Gore, koji je predložila Vlada, a koji predviđa ukidanje imuniteta premijeru i ministrima za krivična djela protiv službene dužnosti. Predložene promjene podržalo je svih 66 poslanika koji su bili u plenarnoj sali tokom glasanja. Oni su, takođe, podržali i prijedlog Ustavnog odbora Skupštine da u roku od četiri dana od donošenja odluke utvrdi tekst nacrta amandmana na Ustav i dostavi ga parlamentu.

Koprivica je na početku sjednice pojasnio da je Vlada izmjene Ustava predložila u cilju ukidanja imuniteta predsjedniku i članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti. Kazao je kako se radi o pitanju da li treba da postoji izvršna funkcija koja predstavlja prepreku za odgovornost za krivična djela sa elementima korupcije. - Ne predlažemo da se ukine zaštita institucija, da se omogući politički progon neistomišljenika. Ne predlažemo da član Vlade može biti gonjen zato što je donio političku odluku sa kojom se neko ne slaže. Predlažemo da nijedna izvršna funkcija ne bude štit od odgovornosti za krivična djela sa elementom korupcije – kazao je Koprivica.

Naglasio je da korupcija mora biti procesuirana bez političkih filtera, te da je osnovna ideja vodilja predloženog rješenja vraćanje jednakosti za sve pred zakonom i povjerenja u institucije. Koprivica je pojasnio i da bi Crna Gora, usvajanjem ove ustavne promjene, ispunila međunarodni antikorupcijski standard, odnosno preporuku GRECO-a o ukidanju imuniteta za koruptivna krivična djela.

- Ovaj prijedlog je iznad bilo kog trenutka i bilo koje dnevne političke potrebe. Ovaj prijedlog se pravi zbog vladavine prava i budućnosti u kojoj će svi građani biti pravno sigurni i uvjereni da su svi jednaki po zakonu – poručio je Koprivica.

Za riječ se potom javio šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić, naglašavajući da ta stranka nema ni interes ni potrebu da se protivi ukidanju imuniteta premijeru i ministrima zbog mita, korupcije i bilo koje zloupotrebe službenog položaja koja se goni po službenoj dužnosti. - Nikome od državnih funkcionera ne treba imunitet da bi pošteno radio državni posao. Tu mislim i na premijera i na ministra i na poslanika. Nemojte da od toga danas pravimo predstavu u kojoj ste vi borci protiv korupcije, a mi iz opozicije neko ko bi se imunitetom štitio - kazao je Nikolić.

Istakao je kako su vlast i opozicija imali više prilika da dokažu odnos prema pitanju imuniteta, kada je tužilaštvo tražilo da se ukine imunitet ljudima političarima. Kao primjere, Nikolić je naveo predsjednike opština Nikšić i Mojkovac Marka Kovačevića i Veska Delića. On je kazao i kako niko ne dovodi u pitanje treba li privesti pravdi i uhapsiti bilo koga ko se ogriješio o zakon. - Ali je pitanje ko kontroliše one koji imaju tu vrstu represivne moći... Jesmo li mi napravili dovoljno jaku protivtežu ogromnoj moći koju, korak po korak, dajemo policijsko-tužilačkom i bezbjednosnom aparatu u Crnoj Gori – kazao je Nikolić.

Odgovarajući na Nikolićeve navode, Koprivica je pojasnio da su sudovi ti koji kontrolišu tužilaštvo. Ponovio je da Vlada ne predlaže ukidanje imuniteta poslanicima koji se biraju direktno na izborima. - Ako se uhapsi poslanik, poremećena je ravnoteža. Vlada može da funkcioniše bez jednog ili dva ministra. Ustav propisuje broj poslanika, ali ne i članova Vlade - objasnio je Koprivica.

Replicirajući na njegove navode, Nikolić je potom Koprivicu pitao zašto predsjednika opštine Mojkovac ne pozove da podnese ostavku i zašto tu ostavku ne konstatuje mojkovački parlament kojim rukovodi kadar Demokrata. - Znate li zašto gospodine Koprivica? Zato što je vaš, a ne naš. O tome se radi ovdje i to je odnos prema vladavini prava i principima vladavine prava – rekao je Nikolić.

Da će za predložene ustavne promjene dobiti podršku Bošnjačke stranke potvrdio je poslanik te partije Adel Omeragić, ističući kako oni po tom pitanju nemaju dilemu. - Koruptivna djela i posao rukovodioca u Vladi ne idu jedno s drugim – naveo je Omeragić.

U raspravu se uključio i lider Ure Dritan Abazović upozorivši da u Crnoj Gori „svakih 15 dana dolazi inicijativa za izmjene Ustava“. - Na Ustav se rijetko interveniše. Bez obzira što mi ovo podržavamo, nas za 15 dana čeka još jedna sjednica gdje se mijenja Ustav – kazao je Abazović. Istakao je i da ustavne promjene nijesu bolje rješenje od antimafija zakona, te najavio da će Ura predložiti 19 amandmana na prijedlog izmjena Ustava.

Abazović je podsjetio i na nedavnu odluku građana Islanda da ta zemlja ne nastavi pregovore o članstvu u EU. - To je integritet. Ne mislim da bismo mi bili manje vrijedni ako bi za neki prijedlog rekli da imamo različita mišljenja – poručio je on, te upozorio da će nam se česte promjene Ustava „obiti o glavu”.

Na Abazovićeve navode reagovala je poslanica PES-a Jelena Nedović optužujući ga da je više puta govorio neistine. - Poput one da će EPCG biti prodata. Isto smo mogli vidjeti iz medija da se kolega Abazović hvalio da je počasni građanin Njujorka, pa su to demantovali. I Vijesti i RTCG su pisali o tome – rekla je ona.

Abazović je odgovorio da je on „zaštitio EPCG“, te da je ponosan na titulu počasnog građanina. - A mediji koje vi plaćate i koji su vaši saveznici, jer ste im prodali laž da ćete im pomoći da ih neko ne kupi, imaju zadatak da me napadaju. Ne zamjeram im, to su ljudi koji ispunjavaju zadatke kao i prije pet, 10 ili 20 godina - poručio je Abazović.

Lider DNP-a Milan Knežević svoje izlaganje počeo je pitanjem upućenim potpredsjedniku Vlade i poslanicima. - Možemo li mi ovoga Johana Satlera (ambasador EU) nekako da pošaljemo na odmor o mom trošku – pitao je Knežević. I on je ponovio da Crna Gora na svakih 10 dana mijenja Ustav. - Više smo puta tokom ove ljetnje pauze mijenjali Ustav nego što neke gospođe promijene kupaći. Šalje li nama Satler porukom ove izmjene pa mi onda moramo sve to da realizujemo. Dajte da malo počinimo od njega (Satlera) – rekao je Knežević.

Potom je podsjetio da je na jednom od prethodnih zasijedanja upozoravao da će se desiti prve provjere takozvanog političkog integriteta. - Evo dešavaju se kroz slučaj smrti generala Ratka Mladića. Nakon moje objave na Fejsbuku da „svaka srpska kuća ima jednog Ratka”, odmah je reagovalo tužilaštvo kroz nevladina udruženja i podigli su krivičnu prijavu protiv mene i vladike Metodija. Predsjednik opštine Zeta je dobio krivičnu prijavu jer nije ispoštovao akt o sistematizaciji, a u stvari je dobio zato što je Zeta otpriznala Kosovo i zato što je vodio onu bitku oko kolektora i razgraničenja. Sad ulazimo u fazu eliminacije političkih protivnika i dolazimo do toga da će tužilaštvo da sastavlja Vladu – kazao je Knežević.

Uz konstatciju da „ima dosje kao da ga je Osama bin Laden pravio“, Knežević je pitao može li se desiti da Vrhovni sud podslanicima određuje gdje mogu da idu na saučešće, na svadbu i koje pjesme da poručuju. - Recimo, ako ja na nekoj svadbi poručim pjesmu „Đenerale, nek je tvojoj majci hvala“ odmah će da reaguje tužilaštvo, jer je tužilaštvo saopštilo da prati naše objave na Fejsbuku. Onda dođemo do toga da premijer saopšti da ima informacije da visoki zvaničnici dvije susjedne države vode hibridni rat protiv Crne Gore. Predsjednik Milatović odmah saziva Vrhovni savjet odbrane i niko mu se ne odazove. Spajić je otišao na Exit u Bečiće, i vidimo kako je stegao onu Bugarku što je pobijedila na Evroviziji, zamalo joj pljoštenica nije pukla. Ako nas pritiska Srbija i vodi rat protiv našeg evropskog puta, valjda je bilo normalno da se sazove Vrhovni savjet odbrane, a ne da premijer ode na Exit i među 30.000 ljudi pošalje poruku da je slagao javnost kao i sto puta do sada – kazao je Knežević.

Dodao je i kako „nema veće hodajuće atomske bombe od premijera Milojka Spajića”. - On je politička Hirošima i Nagasaki u jednoj ličnosti i nema veće hibridne prijetnje za Crnu Goru nego što je ova vlada – kazao je Knežević, te dodao kako, ukoliko bi se uvelo obavezno psiho i narko testiranje, pola ministara u Vladi ne bi moglo da obavlja tu funkciju.

Knežević je ocijenio i kako će se, kada na dnevni red Skupštine dođe inicijativa za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića, raspravljati o tome je li Ratko Mladić ratni zločinac ili ne. Koprivica je kratko odgovorio da se ustavne izmjene ne uvode zbog ambasadora Satlera i Evropske komisije. - Osnovna ideja je da obezbijedimo jednakost pred zakonom i da borba protiv korupcije ne prolazi kroz političke filtere – ponovio je on.

Poslanik DPS-a Jevto Eraković ocijenio je da su ustavne promjene dio paketa koji odgovara većini i polugama moći koje je ona stvorila. Eraković se obratio i potpredsjedniku Skupštine i poslaniku Albanskog foruma Nikoli Camaju, poručujući mu kako je važno biti politički dosljedan. - Pravda je ista za sve, osim ako ste u većini. Ako funkcioner većine veliča ratnog zločinca ili zloupotrijebi službeni položaj, onda zakon za njega ne važi - rekao je Eraković.

Camaj je odgovorio da je dosljedan i ponovio da ne može podržati inicijativu partije koja, kako je kazao, ne zna da se distancira od onoga šta je učinjeno Albancima nekoliko mjeseci nakon referenduma. - Dosljedan sam, jer ne mogu da podržim nešto što dolazi od stranke koja je kaznila momka koji je stavio albansku zastavu na kuću koju je gradio i koja je kaznila maturante iz Skadra koji su došli da slave maturu i slikali se sa albanskom zastavom na plaži - rekao je Camaj.