Švedska ministarka poziva na korišćenje zamrznute ruske imovine za Ukrajinu

Švedska ministarka vanjskih poslova Marija Malmer Stenergard izjavila je da Evropska unija mora ponovo razmotriti mogućnost korišćenja zamrznute ruske državne imovine za finansiranje Ukrajine, ocijenivši da je potrebno pronaći rješenje koje bi bilo pravedno prema Ukrajini, ali i prihvatljivo za Belgiju, zemlju u kojoj se nalazi najveći dio te imovine.

Govoreći za Euronews uoči sastanka ministara odbrane i vanjskih poslova EU u Irskoj, Malmer Stenergard rekla je da je Rusija posljednjih sedmica postala "očajnija" i da pojačava neprijateljske aktivnosti prema NATO-u. "Vidimo očajniju Rusiju. Rusija gubi teritoriju, gubi uticaj, gubi ljude i sada je očigledno očajnija, testira nas i testira naše jedinstvo", rekla je ona.

Prema njenim riječima, posljednjih sedmica zabilježen je veći broj incidenata povezanih s hibridnim djelovanjem širom Evrope, dok je među najznačajnijima navela pronalazak drona sa eksplozivom na aerodromu u Lajpcigu u Njemačkoj početkom avgusta. Istakla je da je NATO na incidente odgovorio jedinstveno. Njemački kancelar Fridrih Merc trebalo bi da saopšti da će Kremlj formalno optužiti za incident s dronom u Lajpcigu i najavio je odgovor. Euronews navodi da bi to bio prvi slučaj da jedna evropska država Rusiju formalno optuži za takvu vrstu agresije, što bi moglo dodatno povećati tenzije.

Ministri vanjskih poslova EU ove sedmice sastaju se u Viklouu na neformalnoj sjednici poznatoj kao Gimnih. Pridružiće im se ministri iz Ukrajine, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade, dok će evropska i transatlantska bezbjednost biti među glavnim temama. Švedska istovremeno traži od Evropske komisije da ponovo otvori pitanje korišćenja zamrznute ruske državne imovine za pomoć Ukrajini. EU u ovom trenutku drži oko 210 milijardi eura ruske državne imovine, od čega se najveći dio nalazi u Belgiji, u finansijskoj instituciji Euroclear.

Švedska, Španija, Portugal i Holandija žele da se pitanje ponovo razmotri i da se istovremeno odgovori na zabrinutost Belgije. Belgijska vlada pružala je najčvršći otpor toj ideji krajem prošle godine, upozoravajući na velike rizike za finansijski sektor. Belgijski premijer Bart de Vever insistirao je na neograničenim garancijama kao uslovu za podršku njegove vlade.

„Ne možemo ostati na istoj poziciji na kojoj smo bili prije Božića“, rekla je Malmer Stenergard. „Moramo krenuti naprijed, jer je to ono što je pravedno prema Ukrajini, ali i prema poreskim obveznicima“, dodala je ona. Švedska ministarka je istovremeno naglasila da mora biti pronađen način da se Belgija osjeća sigurno u pogledu mogućih finansijskih i pravnih posljedica. „Moramo pronaći način da osiguramo da se Belgija osjeća ugodno s tim“, rekla je Malmer Stenergard.

Raniji pokušaj EU da iskoristi rusku državnu imovinu prošle godine nije uspio upravo zbog zabrinutosti oko pravnih i finansijskih rizika, posebno u Belgiji. Četiri države EU — Švedska, Holandija, Španija i Poljska — krajem avgusta ponovo su zatražile da se razmotre nove mogućnosti za korišćenje imovine u korist Ukrajine.