Vlada Đorđe Meloni postaje najdugovječnija u poslijeratnoj Italiji

Krajnje desna vlada Đorđe Meloni za tri dana će postati najdugovječnija vlada u poslijeratnoj Italiji, što je rekord koji ipak prikriva velike izazove koji je očekuju uoči izbora sljedeće godine, prenosi agencija France Presse.

U zemlji koja je nekada bila sinonim za političku nestabilnost, prva žena na mjestu premijerke biće na čelu iste italijanske vlade 1413 dana, odnosno jedan dan duže nego što je to uspio Silvio Berluskoni tokom svoja četiri mandata. "To je svakako izvor ponosa", izjavio je Marko Osnato, poslanik krajnje desne stranke Braća Italije Đorđe Meloni. "Kada je riječ o vanjskoj politici, Italija nikada nije imala tako centralnu ulogu, posebno u Evropi", rekao je Osnato, bilo da se radi o pooštravanju pravila o imigraciji ili o energetskoj politici, pri čemu se Rim sada smatra važnim akterom u Briselu.

Prema analitičarima, ovaj bi rekord trebao dodatno ojačati imidž premijerke uoči izbora 2027. godine. Italija je u posljednjih 80 godina imala gotovo 70 vlada. Stranka Braća Italije stalno je na vrhu anketa, ali neki su nedavni događaji zakomplikovali put prema ponovnom izboru, izjavio je Lorenco Preljasko iz anketnog instituta YouTrend.

Opozicija smatra da stabilnost nije iskorišćena. Ove godine Meloni je oslabio poraz na referendumu o reformi pravosuđa koji je biračima pokazao da bi "mogla postojati alternativna većina" vladajućoj ultrakonzervativnoj koaliciji, rekao je Preljasko. Taj je neuspjeh takođe otvorio pitanja o rezultatima rada vlade. Reforma pravosuđa, zajedno s jačanjem ovlašćenja premijera i povećanjem regionalne autonomije, bila je jedna od triju ključnih obveza koalicije koje vlada do danas nije ispunila.

Prema kritičarima, rezultati su takođe daleko ispod očekivanja u nekim drugim područjima, a vlada se nije uspjela uhvatiti u koštac sa strukturnim problemima koji koče Italiju. "Ova stabilnost nije iskorištena", izjavila je Kjara Braga, predsjednica poslaničkog kluba opozicione Demokratske stranke lijevog centra. "Nije dovela ni do kakvog značajnog poboljšanja životnog standarda stanovništva niti konkurentnosti preduzeća", dodala je Braga. "Značajan dio birača doista je razočaran i ljutit".

Očekuje se da će italijanska ekonomija u 2026. godini ostvariti skroman rast od 0,6 posto, dok realne plate praktički stagniraju još od početka 1990-ih. Na političkom planu koalicija premijerke Meloni rizikuje da dio njenog biračkog tijela pređe Robertu Vanaciju, bivšem generalu koji redovno napada migrante i LGBTQ+ zajednicu. Njegova nedavno osnovana stranka Nacionalna budućnost osvaja oko 7 posto podrške u anketama i mogla bi imati važnu ulogu sljedeće godine.

Vladajuća koalicija, koja okuplja krajnje desnu stranku Ligu Matea Salvinija i konzervativnu stranku Naprijed Italija, ipak ima koristi od unutrašnjih sukoba unutar ljevičarske opozicije i sve veće apstinencije birača, navode analitičari. Izlaznost na izborima 2022. iznosila je oko 64 posto, što je istorijski nizak nivo, a na evropskim izborima 2024. pala je ispod 50 posto.

"Značajan dio birača zaista je razočaran i ljutit", izjavio je Đovani Orsina, politolog sa Univerziteta Luiss u Rimu. "Ljudi očekuju da će se stvari poboljšati preko noći". Hronični problemi Italije naveli su mnoge ljude da pomisle kako ih niko ne može riješiti, dodao je.

Ankete pokazuju da su troškovi života, pogoršanje stanja javnog zdravstvenog sistema, sigurnost i imigracija među glavnim brigama Italijana. No ima i onih optimističnijih. "Ljudi očekuju da će se stvari poboljšati preko noći", rekla je Annamaria, 67-godišnja umirovljenica i pristaša Meloni koja nije željela otkriti prezime. "Za to je potrebno vrijeme, ali situacija se poboljšava", dodala je.