Kotor kandiduje za Mediteransku prijestonicu kulture

Kotor bi 2028. godine mogao postati jedna od dvije mediteranske adrese na kojima se kultura, nasljeđe i dijalog čitaju kao zajednički jezik prostora koji vjekovima povezuje obale, ljude, vjere, robe i znanja. Na prijedlog Ministarstva kulture i medija, Vlada Crne Gore usvojila je Informaciju o finansijskoj podršci projektu „Kotor – Mediteranska prijestonica kulture i dijaloga 2028“, čime je potvrđena institucionalna podrška kandidaturi Kotora za ovu titulu.

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović ocijenila je da kandidatura Kotora predstavlja priliku da se snažno afirmiše ono što Kotor i Boka vjekovima jesu – prostor susreta, razmjene, dijaloga i povezivanja različitih kultura i tradicija Mediterana. "Vlada je obavezala Ministarstvo kulture i medija da, u slučaju da Kotor osvoji titulu, obezbijedi finansijsku podršku projektu", kazala je Vujović.

Ukupan planirani budžet projekta „Kotor – Mediteranska prijestonica kulture i dijaloga 2028“ iznosi oko 12 miliona eura. Prema Vladinoj informaciji, Opština Kotor bi u 2027. godini obezbijedila milion eura za programski i 1,3 miliona eura za kapitalni budžet, dok bi u 2028. godini njen programski budžet iznosio 1,2 miliona, a kapitalni 2,3 miliona eura. Finansijsko učešće Vlade Crne Gore planirano je u iznosu od po tri miliona eura za 2027. i 2028. godinu, odnosno ukupno šest miliona eura. Osim toga, predviđeno je i učešće privatnog sektora od oko 150.000 eura.

Kandidatura Kotora zasnovana je na konceptu „Kurenat“, tradicionalnom bokeljskom izrazu za morsku struju, koji se i danas koristi za razumijevanje i navigaciju morskim vodama. U materijalu Vlade ističe se da su upravo crnogorske obale, odnosno Bokokotorski zaliv, vjekovima omogućavale povezivanje ljudi, roba, vjera i znanja duž obala Mediterana. "Kurenat nije samo simbol morske struje, već i simbol kretanja ljudi, ideja, znanja i kultura. Kotor je vjekovima bio dio tih mediteranskih tokova, a ovom kandidaturom želimo da tu istorijsku ulogu pretočimo u savremeni program kulturne saradnje i dijaloga", navela je Vujović.

U Vladinoj informaciji se ocjenjuje da bi kandidaturom Kotor trebalo da se vrati svom prirodnom elementu – moru – i preuzme aktivnu ulogu u savremenim mediteranskim tokovima. To, kako se navodi, znači „dovesti Mediteran u Kotor, ali i iznijeti Kotor u Mediteran". Posebno se ukazuje na izuzetnu univerzalnu vrijednost Kotora, koju prepoznaje i UNESCO, a koja ne počiva samo na odnosu između Starog grada, zaliva i planina koje ga okružuju.

Ona se, prema Vladinom dokumentu, vjekovima održavala i kroz prakse poput transhumance, odnosno sezonskog kretanja ljudi između obale i planinskih predjela. Istovremeno, u materijalu se upozorava da prostor Bokokotorskog zaliva, kao mala i osjetljiva teritorija, trpi sve veći pritisak ubrzanog razvoja turizma. Taj pritisak, kako se navodi, ugrožava tradicije, znanja i zajedničke prostore koji čine otvorenu i zajedničku vrijednost ovog prostora. Titula Mediteranske prijestonice kulture i dijaloga zato se vidi kao prilika da se taj pritisak pretvori u zajednički kulturni projekat, kroz ulaganje u obrazovanje, jačanje lokalnih kapaciteta i podizanje svijesti o kotorskom nasljeđu.

Vujović je kazala da Kotor svoju kandidaturu gradi na vrijednostima koje pripadaju cijeloj Crnoj Gori – bogatom kulturnom nasljeđu, otvorenosti, dijalogu, susretu različitih tradicija i snažnoj mediteranskoj pripadnosti. "Vjerujemo da ova kandidatura ima potencijal da Kotor dodatno pozicionira na kulturnoj mapi Mediterana, ali i da donese dugoročnu vrijednost lokalnoj zajednici i državi", kazala je Vujović.

Inicijativa Mediteranska prijestonica kulture i dijaloga pokrenuta je 2022. godine od 43 države članice Unije za Mediteran, a zajednički je koordiniraju Unija za Mediteran i Fondacija Anna Lindh. Cilj je jačanje kulturne saradnje, međusobnog razumijevanja i dijaloga u euro-mediteranskom prostoru. Titulu su 2025. godine ponijeli Tirana i Aleksandrija, za 2026. izabrani su Matera i Tetuan, dok će 2027. mediteranske prijestonice kulture i dijaloga biti Kordoba i Saida. Vlada je, usvajanjem informacije, ocijenila da bi dobijanje titule bilo značajno za Kotor i Crnu Goru, a Ministarstvo kulture i medija predložilo je da se pruži neophodna podrška kako bi projekat bio što kvalitetnije realizovan.

Program kandidature "Kotor – Mediteranska prijestonica kulture i dijaloga 2028" zasnovan je na tri međusobno povezana stuba. Prvi je Sidra – nasljeđe, sjećanje i pripadnost. Ovaj programski pravac podrazumijeva oživljavanje tradicionalnih zanata, rad muzeja, međugeneracijski prenos znanja i nove pristupe interpretaciji nasljeđa. Drugi stub su Plime – more, razmjena i dijalog. Kroz blisku saradnju sa partnerskim gradom na drugoj obali Mediterana, festivale, programe mobilnosti i interkulturni dijalog, ovaj pravac treba da stvara nove oblike susreta i zajedničkog učenja. Treći stub su Horizonti – učenje, budućnost i kulturna dobra zajednice. Njime se obrazovanje postavlja kao ključ mediteranske budućnosti, kroz digitalno pamćenje, razvoj kapaciteta kulturnih profesionalaca i mladih, kao i obnovljeno aktiviranje kulturnih prostora kao zajedničkih dobara.