Mandić: „Novi srpski odgovor“ nije promjena kursa, već njegova nadogradnja

Andrija Mandić, predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije, ističe da je sloboda najvažnija tekovina promjene vlasti 30. avgusta 2020. godine. Najavljuje razgovore o pomirenju i evropskoj agendi.

4

Šest godina nakon izbora koji su 30. avgusta 2020. okončali trodecenijsku vlast DPS-a, predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić u intervjuu za Pobjedu poručuje da je najvažnija tekovina tog dana sloboda, a da je Crna Gora danas pred samim ulaskom u Evropsku uniju. Kaže da je upravo politika pomirenja bila jedan od ključnih zamajaca za dogovor vlasti i opozicije oko evropske agende i najavljuje da će njegova stranka već u septembru ponuditi razgovore o deklaraciji o pomirenju i zajedništvu u evropskoj Crnoj Gori.

„Želimo da se realističnom, pametnom i trezvenom politikom liječe rane koje su ovom narodu nanošene gotovo čitav jedan vijek, da se iskopani rovovi zatrpavaju i da se kroz realni dijalog i dogovor naše društvo unapređuje i zaista postaje bolje,“ rekao je on.

Mandić u intervjuu govori i o političkoj poruci koju je nedavno poslao sa Fundine, insistirajući da „srpstvo u Crnoj Gori nije uvozni proizvod“ i da niko izvan Crne Gore, ali ni u njoj, nema pravo da određuje ko je „dovoljno Srbin“. Odbacuje tvrdnje da je dolaskom na mjesto predsjednika Skupštine napustio ranije stavove, najavljuje „veoma važne stvari“ za srpski narod u narednim mjesecima i kaže da „Novi srpski odgovor“ nije promjena političkog kursa, već nadogradnja politike NSD-a.

Jedna od najdalekosežnijih poruka odnosi se na period nakon članstva u EU: Mandić smatra da bi tada Crna Gora trebalo da dobije novi Ustav, kroz koji bi se ponovo otvorila pitanja ustavne procedure, statusa srpskog jezika i drugih identitetskih tema. Predsjednik Skupštine nije komentarisao reakcije na izjavljivanje saučešća porodici Ratka Mladića.

Intervju prenosimo integralno.

POBJEDA: Gdje se Crna Gora nalazi šest godina nakon promjene vlasti 30. avgusta 2020. godine?

MANDIĆ: Crna Gora se danas nalazi pred samim ulaskom u Evropsku uniju, pred ostvarenjem cilja koji je davno proklamovan i za koji se, gotovo u kontinuitetu, zalaže 80 odsto naših građana.

Naravno, povoljna pozicija u kojoj se sada nalazimo nije se magično stvorila, niti je došla sama od sebe, kako bi to neki nedobronamjerni dušebrižnici danas rekli, već je rezultat predanog rada aktuelne parlamentarne većine i Vlade Crne Gore. Usudio bih se da kažem da je ključni zamajac za ostvarivanje političkog dijaloga o EU između vlasti i opozicije bila upravo naša politika pomirenja.

Za razliku od vremena bivšeg režima, Crna Gora danas s punim pravom može da govori o svojim uspjesima. Izbjegavam formulacije poput „lider u regionu“ ili „prva zemlja regiona“ – takvu retoriku prepuštam političarima nekog drugog formata.

Za mene, kao predsjednika Skupštine Crne Gore, važno je da građani naše države istinski bolje žive. Važno je da smo zajedno uvećali plate i penzije, da je stopa nezaposlenosti na istorijskom minimumu. Vrlo konkretno, našim građanima je veoma važno da od 2021. godine nijesmo povećali cijenu električne energije, zahvaljujući izuzetno odgovornoj i domaćinskoj politici EPCG, na čijem je čelu naš Milutin Đukanović. To su naši neosporni rezultati.

Ali dobro znam da se napredak jednog društva ne mjeri samo njegovim materijalnim boljitkom. U društvima poput našeg izuzetno je važna zdrava duhovna komponenta, sa svim njenim simboličkim nijansama i značenjima. Materijalni napredak mora da ima i svoj dublji smisao.

POBJEDA: To je znači nova politika NSD…

MANDIĆ: Upravo zato smo afirmisali i sprovodimo politiku pomirenja Crne Gore. Želimo da se realističnom, pametnom i trezvenom politikom liječe rane koje su ovom narodu nanošene gotovo čitav jedan vijek, da se iskopani rovovi zatrpavaju i da se kroz realni dijalog i dogovor naše društvo unapređuje i zaista postaje bolje. Veliki je zadatak pred nama, ali smatram da dobri ljudi na kraju uvijek uspiju u svom naumu.

POBJEDA: U međuvremenu je mnogo urađeno na evropskim integracijama i država je na pragu EU. Skupština je, uz visok stepen saglasnosti, usvajala IBAR zakone i ustavne promjene, izabrane su sudije Ustavnog suda i izvršene brojne evropske obaveze u Vašem mandatu. U čemu je tajna spremnosti vlasti i opozicije na kompromis? Ili je pomogao i pritisak Evropske unije?

MANDIĆ: Mislim da je ključ svega u tome što je današnja parlamentarna većina, većim svojim dijelom, nastala iz demokratskih krugova, a ne iz miljea nekadašnjeg komunističkog totalitarnog režima.

Smatram da sve ove istorijske rezultate postižemo upravo zbog toga što se prema opoziciji ne ponašamo onako kako se nekada bivši režim ponašao prema nama.

Dugoročno, samo kroz pomirenje i bratski dogovor biće moguće donositi buduće odluke od posebne važnosti za Crnu Goru i smatram da je to ljekovito za nas kao društvo.

POBJEDA: Dobro, ali da li biste ponašanje opozicije, prvenstveno DPS-a i ES-a, opisali kao konstruktivno?

MANDIĆ: Prije svega, za razliku od perioda kada su bili na vlasti, ove opozicione partije danas nijesu monolitne. Građani sve jasnije primjećuju da i u tim partijama, odnosno savezima, postoje različita mišljenja i smatram da je to dobro.

To govori o unutarpartijskoj demokratiji, gdje ljudi slobodno saopštavaju vlastite stavove, a niko ne ruši zajedničku organizaciju niti progoni različit stav, kao što se nekada činilo kod komunista.

Čak je za veliku pohvalu kada razlike postanu toliko velike da rastanci u poslaničkom klubu više nijesu praćeni standardnim vokabularom o otpadnicima i izdajnicima, ili čak najavama nekog novog Golog otoka, već korektnim i neuvredljivim poštovanjem razlika.

To je ono što je mene posebno iznenadilo i ta unutarpartijska demokratija pokazala je da može da se uspostavi čak i kod tako totalitarnih organizacija.

Dakle, u svakom segmentu društva, pa tako i u političkim organizacijama, imate ljude koji su prirodno konstruktivni i važno je da njihov broj svakog dana raste.

Posao opozicije je da kritikuje vlast i to je potpuno prirodno. Kao dugogodišnji opozicionar, ja to veoma dobro znam. Ali mi je drago što smo ipak uspjeli da pronađemo minimum zajedništva oko onog pitanja koje podržava 80 odsto građana.

POBJEDA: Da li je, uprkos tim očiglednim rezultatima, došlo i do suštinske promjene sistema?

MANDIĆ: Promijeniti sistem, ali i određena nepisana pravila koja postoje u društvu duboko opterećenom totalitarnom prošlošću, nije posao samo jedne parlamentarne većine ili jedne Vlade. To je posao generacija.

Mnogo su zla totalitarne ideologije nanijele Crnoj Gori. Ne samo onog fizičkog, kada su uzimani ljudski životi, nego i psihološkog, koje je, nažalost, generacijsko.

Za svako ozdravljenje i oporavak neophodni su vrijeme i predan rad, a to je svakako naša namjera. Dakle, naša politika pomirenja uopšte nije nekakav na brzinu smišljen, jednokratni predizborni program, već istinska platforma za izgradnju zdravih temelja Crne Gore.

POBJEDA: Predstavnike vlasti nakon 2020. godine često kolokvijalno nazivaju „oslobodiocima“. Može li takva terminologija, kako tvrde brojni analitičari, dodatno dijeliti društvo i dio građana stavljati u poziciju poražene strane? Na koji način stvarno prevazići podjele i uspostaviti politiku pomirenja?

MANDIĆ: Kao što sam ranije rekao, zadatak opozicije je da kritikuje vlast. Sastavni dio toga je da opozicija kuje i upotrebljava termine kojima bi lakše mobilisala vlastite pristalice.

Međutim, mislim da slične ishitrene retoričke tehnike danas ne mogu da uzmu maha i da su štetne i za one koji ih plasiraju.

Upravo zbog toga smo krenuli u prevazilaženje podjela iz prošlosti. Pri ruci nam je veoma jednostavan temelj – možemo drugačije misliti o prošlosti, ali budućnost naše djece nam je zajednička. Ta budućnost nas obavezuje i, u tom smislu, svi treba da budemo „oslobodioci“.

Imajući to u vidu, Nova srpska demokratija će u septembru imati razgovore sa kolegama, prevashodno iz parlamentarne većine, ali i sa svima koji bi željeli da budu dio deklaracije o pomirenju i zajedništvu u evropskoj Crnoj Gori.

POBJEDA: Kada se podvuče crta, koja su najvažnija obećanja iz 2020. godine ispunjena, a koja nijesu?

MANDIĆ: Sa ove distance, dosta ljudi koji su aktivni u političkom životu Crne Gore želi da onom znamenitom 30. avgustu doda elemente koje on, na sreću ili na žalost, nije imao.

I jedna i druga strana političkog spektra u Crnoj Gori tom istorijskom datumu dodaju svojevrsnu mističnu moć, jer je taj dan uistinu bio prekretnica u Crnoj Gori – po prvi put u njenoj istoriji vlast je promijenjena mirnim putem.

Dio te mističnosti 30. avgusta dolazi i od činjenice da su mu prethodile veličanstvene narodne litije, koje su na ulice Crne Gore izvele stotine hiljada ljudi, nešto nezapamćeno u našoj istoriji.

Ako zaista hoćemo da podvučemo crtu, tačka tadašnjeg objedinjavanja bio je odnos prema svetinjama Srpske pravoslavne crkve. Tu se moglo vidjeti da li ste za to da grupa pojedinaca koja sebe naziva državom zadrži toliku moć da može da uređuje ne samo političku, već i vjersku zbilju.

Tu se, dakle, postavljalo elementarno pitanje ljudske i narodne slobode, a narod je na njega litijama dostojno odgovorio.

Svakako, nakon promjene vlasti – prvo i najvažnije – stigla je sloboda.

Sjetite se našeg društva prije 30. avgusta, kada je većina građana bila uvjerena da ih prisluškuje tajna policija, a danas se osjećamo slobodno.

Komentari

Pročitaj još

Kompromis nad grobovima: Od bratoubilaštva do evropskog pomirenja

Analiza kontinuiteta revizionističkog narativa kroz istorijske događaje i pomirenje u Evropi.

Kompromis nad grobovima: Od bratoubilaštva do evropskog pomirenja

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.