Đukanović: Istorijski potencijal 30. avgusta nije iskorišten, Mandićev uspon jedan od najporaznijih rezultata

Nikoleta Đukanović ističe da je 30. avgust 2020. bio istorijska prekretnica, ali da potencijal nije iskorišten. Uspon Andrije Mandića predstavlja jedan od najporaznijih ishoda.

1
Đukanović: Istorijski potencijal 30. avgusta nije iskorišten, Mandićev uspon jedan od najporaznijih rezultata

Šest godina nakon 30. avgusta 2020, euforija o 'oslobođenoj' Crnoj Gori odavno je ustupila mjesto mnogo neugodnijem pitanju - šta su joj donijeli oni koji su tada, na talasu litija i nezadovoljstva višedecenijskom vlašću DPS-a, obećavali istorijsku promjenu. Vlast jeste promijenjena, ali su se za njom mijenjale i vlade, parlamentarne većine i koalicije, dok su partitokratija, politička trgovina i borba za kontrolu nad institucijama uglavnom preživjele.

„Oslobodioci“ su, umjesto obećane nove političke kulture, nastavili po starim obrascima, samo su se promijenili korisnici sistema. U kom kontekstu je 30. avgust bio istorijska prekretnica, šta je uzrok ovog šestogodišnjeg političkog lutanja, koliko je toga zaista promijenjeno, a šta samo dobilo nove političke gospodare, za Portal Analitika govori politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, Nikoleta Đukanović.

ANALITIKA: Šest godina nakon izbora 30. avgusta 2020, da li biste tu političku promjenu danas ocijenili kao prekretnicu ili kao početak perioda političke nestabilnosti?

ĐUKANOVIĆ: Trideseti avgust nesumnjivo jeste bio istorijska prekretnica jer je pokazao da je u Crnoj Gori moguće mirnim putem, na izborima, promijeniti vlast nakon gotovo tri decenije dominacije jedne partije. Time je okončan sistem dominantne partije i otvoren prostor za politički pluralizam i smjenjivost vlasti. Međutim, način na koji su nove političke strukture upravljale tim promjenama označio je i početak dugog perioda nestabilnosti.

Promjena vlasti nije bila praćena demokratskom konsolidacijom, jačanjem institucija niti razvojem odgovornije političke kulture. Zato bih rekla da je 30. avgust bio prekretnica po svom istorijskom potencijalu, ali da taj potencijal u najvećoj mjeri nije iskorišćen.

ANALITIKA: Što je najveće obećanje 30. avgusta koje je ispunjeno? Koje očekivanje je ostalo iznevjereno?

ĐUKANOVIĆ: Najvažnije ispunjeno obećanje jeste dokaz da vlast može biti smijenjena na izborima. Građani su vidjeli da politička moć nije trajno vlasništvo nijedne partije i da izbori mogu dovesti do stvarne promjene vladajućih aktera. Pozitivan rezultat predstavlja i ponovno pokretanje evropskih integracija posljednjih godina, iako to nije bila kontinuirana tekovina cijelog postizbornog perioda, već prije rezultat novije političke dinamike i povoljnijih geopolitičkih okolnosti.

Najviše je iznevjereno očekivanje da ćemo nakon promjene dobiti vladavinu prava, institucije iznad partijskih i pojedinačnih interesa i odgovorniji odnos prema državi i njenim simbolima.

ANALITIKA: Kada biste morali da izdvojite jednu ključnu posljedicu 30. avgusta, šta bi to bilo i po čemu će se taj datum pamtiti u crnogorskoj političkoj istoriji?

ĐUKANOVIĆ: Ključna posljedica jeste okončanje sistema dominantne partije i uspostavljanje smjenjivosti vlasti kao realne mogućnosti. Po tome će 30. avgust ostati važan datum u političkoj istoriji Crne Gore. Ipak, pamtiće se i po velikom raskoraku između očekivanja i rezultata.

Promijenjeni su vladajući akteri, ali nijesu u dovoljnoj mjeri promijenjeni načini upravljanja. Taj datum je pokazao da je promjena vlasti neophodna za demokratizaciju, ali i da sama po sebi nije dovoljna ukoliko je ne prate izgradnja institucija, profesionalizacija uprave i promjena političkih praksi.

ANALITIKA: Zašto je period nakon 30. avgusta obilježilo toliko vlada, rekonstrukcija i političkih sukoba?

ĐUKANOVIĆ: Koalicije formirane nakon 2020. nijesu bile okupljene oko dovoljno jasnog i zajedničkog programa upravljanja, već prvenstveno oko protivljenja prethodnoj vlasti. Kada je taj zajednički cilj ostvaren, na površinu su izašle njihove duboke ideološke, identitetske i interesne razlike.

Dodatni problem predstavljali su fragmentiran partijski sistem, personalizovano liderstvo, međupartijsko nepovjerenje i stalna borba za kontrolu nad funkcijama i državnim resursima.

ANALITIKA: Da li je nakon šest godina došlo do stvarne promjene političke kulture ili tek novi akteri upravljaju istim političkim obrascima?

ĐUKANOVIĆ: Došlo je do promjene političkih aktera, ali ne i do suštinske promjene političke kulture. U velikoj mjeri opstali su personalizovano liderstvo, slaba unutarpartijska demokratija, partijsko zapošljavanje, klijentelizam i shvatanje institucija kao partijskog plijena.

ANALITIKA: Kako biste danas ocijenili odnos snaga između partija koje su 2020. smijenile vlast i političkih struktura koje su do tada dominirale državom? Ko je dugoročno profitirao od 30. avgusta?

ĐUKANOVIĆ: DPS više nema nekadašnju institucionalnu i političku dominaciju, ali je nažalost i dalje jedna od najsnažnijih i najorganizovanijih partija. Njegov položaj dodatno održava činjenica da nove vlasti nijesu izgradile uvjerljivo drugačiji model upravljanja.

ANALITIKA: Je li politički uspon Andrije Mandića jedan od rezultata perioda nakon 30. avgusta 2020. i što njegov današnji uticaj govori o promjenama na crnogorskoj političkoj sceni?

ĐUKANOVIĆ: Politički uspon Andrije Mandića svakako je jedan od najočiglednijih, a iz građanske i proevropske perspektive i najproblematičnijih i najporaznijih rezultata postavgustovskog perioda.

Komentari

Pročitaj još

Kompromis nad grobovima: Od bratoubilaštva do evropskog pomirenja

Analiza kontinuiteta revizionističkog narativa kroz istorijske događaje i pomirenje u Evropi.

Kompromis nad grobovima: Od bratoubilaštva do evropskog pomirenja

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.