Gordon: Neizbježno je da će se Irska u nekom trenutku ujediniti

Bivši britanski premijer Gordon Braun izjavio je u intervjuu za list Gardijan da je neizbježno da će se Irska u nekom trenutku u budućnosti ujediniti. Dodao je da bi svako ujedinjenje nužno bilo "dug proces" i zasnovano na međusobnoj saglasnosti, ali su njegove izjave značajne i zbog njegovog snažnog protivljenja nezavisnosti Škotske, kao i zbog uloge koju je imao u britanskoj vladi u naporima za uspostavljanje mira u Sjevernoj Irskoj, navodi Gardijan.

Braun je bio ministar finansija u vladi na čijem je čelu bio Toni Bler kada je 1998. godine potpisan mirovni sporazum na Veliki petak. Godine 2010, dok je bio premijer, ovlašćenja u oblasti pravosuđa i policije prenesena su na vladu Sjeverne Irske zasnovanu na podjeli vlasti, što je predstavljalo još jedan veliki korak ka pomirenju.

Međutim, u razgovoru za subotnje izdanje Gardijanovog magazina, Braun je ocijenio da Sjeverna Irska potencijalno ima drugačiji položaj u odnosu na ostatak Ujedinjenog Kraljevstva nego, na primjer, Škotska. Upitan o kontinuiranom pritisku za nezavisnost Škotske, Braun je kazao: "Škotska mora da pronađe način da živi u saradnji sa drugim zemljama, a nezavisnost ne bi bila pravi put naprijed. Geografski, ekonomski, društveno i kulturno povezani smo sa ostatkom Ujedinjenog Kraljevstva, bilo da je riječ o Velsu, Engleskoj ili djelovima Irske."

Na pitanje da li geografska povezanost Sjeverne Irske sa Republikom Irskom znači da bi ujedinjenje dvije teritorije imalo smisla, odgovorio je: "Da. Pa, naravno, dugoročno gledano, Irska će biti ujedinjena." Takav proces bi, dodao je, bio "dug proces u kojem ljudi moraju da se približe jedni drugima i pronađu način da postignu dogovor. U suštini, to je ključno pitanje: da li ljudi zaista mogu da se dogovore."

U drugom dijelu intervjua, objavljenog povodom izlaska Braunove nove knjige "Budućnost počinje sa nama", Braun je kazao da ne želi da "upravlja sa zadnjeg sjedišta" i govori novom britanskom premijeru Endiju Bernamu – koji je bio član njegovog kabineta – šta treba da radi. Ipak, založio se za nastavak eksploatacije nafte i gasa u Sjevernom moru, što je jedna od politički najosjetljivijih odluka sa kojima će se Bernam suočiti u narednim mjesecima, posebno kada je riječ o poljima Rouzbenk i Džekdou, za koja su konsultacije sada završene.

Braun je ocijenio da su odluke u vezi sa Sjevernim morem pogrešno predstavljene kao izbor između fosilnih goriva i obnovljivih izvora energije, dok je, kako je naveo, zapravo riječ o tome kako omogućiti prelazak ka obnovljivim izvorima. "Mislim da možete podržavati obnovljive izvore kao budućnost britanske energetike, a istovremeno i razvoj Sjevernog mora kako bi se koristio dio postojećih rezervi nafte i gasa. Zapravo, način da se Sjeverno more koristi za vodonik, energiju vjetra – uključujući plutajuće vjetroelektrane – i za hvatanje i skladištenje ugljenika, što su tri energetske oblasti koje bi mogle da se razvijaju u Sjevernom moru, jeste da se zadrže infrastruktura i stručna znanja koja već postoje zahvaljujući razvoju naftnog i gasnog sektora. Drugim riječima, prelazak na obnovljive izvore energije u Sjevernom moru trebalo bi da se zasniva na očuvanju infrastrukture i stručnih kapaciteta koje trenutno imamo za naftu i gas, a zatim na njihovom postepenom preusmjeravanju ka energiji vjetra, vodoniku i hvatanju ugljenika", kazao je.

Braun smatra da bi se tom tranzicijom moglo upravljati kroz "evropski konzorcijum" u kojem bi, osim Ujedinjenog Kraljevstva, učestvovale Norveška, Njemačka, Holandija, Belgija i Danska. Govoreći šire, Braun je kazao da politike zaštite životne sredine "moraju biti doživljene kao korist, a ne samo kao trošak". "Veoma je važno što troškovi obnovljivih izvora energije stalno padaju. Prije 20 godina bilo bi jeftinije proizvoditi energiju iz uglja, nafte i gasa, ali danas, naravno, postoje prednosti solarne energije, energije vjetra i drugih izvora. Zato ulaganje u zaštitu životne sredine potencijalno može da donese i finansijske uštede", dodao je.