Ministar Mandić izazvao brojne reakcije saučešćem Ratku Mladiću

Oštra saopštenja i javne polemike uslijedile su nakon izjava Andrije Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, koji je uputio saučešće porodici osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Politikološkinja Nikoleta Đukanović komentariše političke posljedice ovog čina.

6

Oštra saopštenja, nekoliko dana javnih polemika i nastavak koalicione saradnje - kao da se ništa nije dogodilo. Mandić i njemu bliski politički akteri to dobro znaju. Zato ovakvi potezi služe i kao provjera granica, a dosadašnje iskustvo pokazuje da su koalicioni partneri spremni da te granice neprestano pomjeraju kako bi sačuvali vlast, smatra sagovornica Pobjede.

Najveći problem nije u samom činu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića – upućivanju saučešća porodici pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića - već u reakciji njegovih koalicionih partnera, budući da je ovakva poruka sa njegove adrese bila očekivana. To je za Pobjedu kazala politikološkinja doc. dr Nikoleta Đukanović, komentarišući ovaj događaj koji ponovo otvara teške identitetske rane iz devedesetih godina, te brojne reakcije javnosti u Crnoj Gori i regionu na takav postupak šefa državnog parlamenta.

Ona je dodala kako je sada mnogo značajnije pitanje šta će učiniti partije koje se predstavljaju kao građanske, proevropske i posvećene dobrosusjedskim odnosima, kao i manjinske stranke koje učestvuju u vlasti. - Ukoliko se njihove reakcije ponovo svedu na saopštenja, moralne osude i vrijednosno ograđivanje, dok istovremeno nastavljaju da održavaju istu parlamentarnu većinu, onda njihove riječi imaju veoma ograničen politički značaj - smatra Đukanović.

Takođe je istakla da se ne može istovremeno tvrditi da je veličanje osuđenih ratnih zločinaca „nespojivo sa evropskim vrijednostima“ i bez ikakvog problema dijeliti vlast sa političarima koji upravo takve poruke šalju. - Ako nijedan postupak ne može dovesti do preispitivanja političke saradnje, onda je jasno da su ministarske i druge funkcije važnije od principa koje te partije javno zastupaju. U tom slučaju osude prvenstveno služe smirivanju sopstvenih birača i međunarodnih partnera, a ne povlačenju stvarne političke granice – navela je Đukanović.

Sagovornica Pobjede ponavlja da odluka Mandića da javno uputi saučešće nije iznenađenje, ako imamo u vidu njegov politički i ideološki kontinuitet. Međutim, kako kaže, ona se ne može posmatrati samo kao lični ili partijski čin, jer Mandić danas obavlja funkciju predsjednika Skupštine Crne Gore. - On se u javnosti ne može po potrebi pojavljivati čas kao jedan od najviših državnih zvaničnika, a čas isključivo kao predsjednik Nove srpske demokratije. Svaka njegova javna poruka nosi težinu funkcije na koju je izabran – rekla je Đukanović.

Nikoleta Đukanović (Foto: Dragan Mijatović) Posebno je problematizovala činjenicu da je Mandić u telegramu Mladića nazvao „generalom“, bez - kako kaže - pomena pravosnažnih presuda za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Na taj način, dodala je, saučešće prestaje da bude samo izraz ljudskog odnosa prema porodici preminulog i postaje politička poruka o tome kako Mandić vidi Mladićevu istorijsku ulogu. - To je nastavak politike u kojoj se sudski utvrđene činjenice prećutkuju, dok se osuđeni ratni zločinci predstavljaju kroz njihove vojne činove i nacionalne zasluge - smatra Đukanović.

Dalje je ocijenila da dio prosrpskih političkih struktura u našoj zemlji zaista baštini takav odnos prema Mladiću i politikama devedesetih. - Neki njihovi predstavnici to pokazuju otvoreno, dok su drugi danas uzdržaniji zbog evropskih ambicija Crne Gore, potrebe za prihvatljivijim međunarodnim imidžom ili trenutnog distanciranja od vlasti u Beogradu. Međutim, ta razlika je mnogo češće pitanje političke taktike nego stvarnog vrijednosnog raskida sa prošlošću – dodala je Đukanović.

Na pitanje da li je ovim činom kompromitovan evropski put Crne Gore u očima Brisela i regiona, ili je riječ o provokaciji građanskim strukturama u vlasti, naša sagovornica kaže da „ovakve poruke nesumnjivo narušavaju naš evropski kredibilitet“. Ona je ponovila stav da evropska integracija nije samo usvajanje zakona i zatvaranje pregovaračkih poglavlja, već i nedvosmislen odnos prema genocidu, ratnim zločinima i presudama međunarodnih sudova. - Nije moguće graditi vjerodostojnu evropsku politiku ako predsjednik parlamenta javno odaje počast Mladiću, dok ostatak vlasti pokušava da objasni kako to nema veze sa državnom politikom – kazala je ona.

Đukanović takođe navodi da ne vjeruje da će ovaj slučaj izazvati ozbiljnije političke posljedice. Prema njenim riječima, vjerovatniji je već poznati scenario. - Oštra saopštenja, nekoliko dana javnih polemika i nastavak koalicione saradnje - kao da se ništa nije dogodilo. Mandić i njemu bliski politički akteri to dobro znaju. Zato ovakvi potezi služe i kao provjera granica, a dosadašnje iskustvo pokazuje da su koalicioni partneri spremni da te granice neprestano pomjeraju kako bi sačuvali vlast - objašnjava Đukanović, uz konstataciju da nije više pitanje šta Mandić politički zastupa „jer je to odavno jasno”. Pravo pitanje na koje Đukanović ukazuje, jeste - koliko su partije koje ga održavaju na funkciji spremne da žrtvuju sopstvene programske i moralne principe radi ostanka u vlasti. - Dok god njihov odgovor bude da se svaka razlika može prevazići kada su fotelje u pitanju, Mandićeva politika neće biti izuzetak unutar vlasti, nego politika koju ta vlast, neposredno ili prećutno, omogućava - zaključila je sagovornica Pobjede.

Reakcije Brojni domaći i strani zvaničnici juče su reagovali na Mandićev čin. Iz kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića poručeno je da „odnos prema porodici preminulog ne može biti izgovor za relativizaciju ratnih zločina“, uz podsjećanje na pravosnažnu osudu za genocid u Srebrenici i druge najteže ratne zločine što smatraju da „nije pitanje političkog stava, već pravosnažno utvrđena činjenica”. - Crna Gora mora biti društvo koje poštuje presude međunarodnih sudova, jasno osuđuje ratne zločine, čuva dostojanstvo žrtava i odbacuje svako veličanje i relativizaciju zločina, navodi se u saopštenju.

Iz Evropske komisije su, pak, poručili da je „svako veličanje ratnih zločinaca u suprotnosti sa najosnovnijim evropskim vrijednostima“. U odgovoru portalu Vijesti naveli su da za to „nema mjesta ni u Evropskoj uniji, ni u državama kandidatima za članstvo u tom bloku”. - Ratko Mladić je služio doživotnu kaznu zatvora zbog zločina protiv čovječnosti i genocida u Srebrenici. Bio je ratni zločinac - naveli su iz EK, uz podsjećanje da ga je Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju proglasio krivim i 2017. godine osudio na doživotni zatvor, što je nakon žalbe potvrđeno odlukom Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove 2021. godine.

Među jučerašnjim reakcijama, bile su i one potpredsjednika vlade za ekonomsku politiku Nika Đeljošaja iz Albanskog foruma, te Bošnjačke stranke koji su otvoreno kritikovali odnos Mandića prema ratnom zločincu Mladiću, ali i opravdavali svoj ostanak u vlasti nužnošću sprovođenja evropskih reformi i što bržem pridruživanju EU.

Upozorenja i iz Hrvatske Reakcije na Mandićeve izraze saučešća povodom smrti presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića stigle su i iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, zemlje koja je predsjednika crnogorskog parlamenta prije dvije godine proglasila „personom non grata”. Za njih je taj postupak „neprihvatljiv i protivan vrijednostima na kojima počiva EU”. - Hrvatska će u pristupnim pregovorima nastaviti da insistira na dosljednom ispunjavanju svih kriterijuma, uključujući suočavanje s prošlošću, procesuiranje ratnih zločina, poštovanje presuda međunarodnih sudova i dobrosusjedske odnose. Ovakve poruke ne pridonose evropskom putu Crne Gore – naveli su na društvenoj mreži Iks.

Mnogo oštrija bila je bivša premijerka te zemlje Jadranka Kosor, koja smatra da njena zemlja morala da reaguje na postupke jednog od najviših crnogorskih zvaničnika. - Nakon reakcija vlasti u Srbiji na smrt osuđenog krvnika i ratnog zločinca, Republika Hrvatska - kao članica EU - mora blokirati pregovore te zemlje za EU. A i Crnu Goru zbog četnika Mandića – navela je ona na mreži Iks.

Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Andro Krstulović Opara takođe je oštro osudio potez prvog čovjeka crnogorskog parlamenta. Prema pisanju hrvatskog Večernjeg lista, on nije bio iznenađen da „četnički vojvoda Mandić žali nad smrću osuđenog ratnog zločinca”. - Tragično je za zemlju kandidatkinju za članstvo u EU kada ovakvu objavu potpiše predsjednik Skupštine. Nakon ovog saučešća za krvnikom, na četnike koji vladaju Crnom Gorom više ne moram upozoravati evropske kolege, predsjednike i članove Odbora za vanjsku politiku svojih parlamenata - poručio je. Kako je dodao, „takvoj državi nema mjesta među nama u EU”, te da poslanici s juga Hrvatske „neće dići ruku za ratifikaciju pristupnog Ugovora”. - Siguran sam da Sabor, ako nam uopšte dođe taj dokument, neće prihvatiti državu u kojoj vladaju četnici, oni koji su harali i ubijali po hrvatskome jugu i rušili Dubrovnik i okolinu. Prosrpski i proruski „Trojanski konj” neće u EU - kazao je Opara.

Komentari

Pročitaj još

Medojević: U Vladi se jedino slažu oko fotelja

Bivši poslanik Nebojša Medojević smatra da se Vlada Crne Gore slaže jedino oko fotelja, dok se ni oko čega drugog ne slažu.

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.