Tramp: Humanitarna kriza epskih razmjera u Iranu, ne plaćaju vojnike ali ubijaju demonstrante

U objavi na društvenoj mreži Truth Social, Tramp je naveo da Sjedinjene Američke Države, preko Svemirskih snaga, prate “svaki kvadratni inč” Ormuskog moreuza, važnog plovnog puta u globalnom lancu snabdijevanja energentima.

“Politika nulte tolerancije na postavljanje mina je u potpunosti na snazi”, naveo je Tramp.

SAD i Iran već nedjeljama nijesu izvodili vazdušne napade na vojne snage jedni drugih, ali su napadi na brodove u Ormuskom moreuzu nastavljeni dok se dvije strane bore za kontrolu nad tim uskim pomorskim prolazom.

Iran i Oman razgovaraju o okviru za regulisanje pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz

Najviši zvaničnici Irana i Omana sastali su se danas kako bi razgovarali o postepenom pristupu regulisanju pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, koji je i dalje uglavnom zatvoren, gotovo šest mjeseci nakon početka rata između Irana i Izraela.

Razgovori su uslijedili nakon što je naftni tanker napadnut i onesposobljen kod obale Omana, što je dodatno ukazalo na opasnosti kojima su i dalje izložene brodarske kompanije koje pokušavaju da koriste ovaj plovni put, koji je pod kontrolom Irana.

Ministar spoljnih poslova Omana Badr el Busaidi sastao se danas u Teheranu sa iranskim kolegom Abasom Aragčijem kako bi razgovarali o okviru za regulisanje pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz.

U zajedničkom saopštenju dvije zemlje, koje se nalaze sa suprotnih strana ovog uskog moreuza, navodi se da predloženi okvir podrazumijeva “zajednički privremeni plovni koridor”, kao i da će obje zemlje raditi na uklanjanju mina iz plovnog puta.

U saopštenju se dodaje da će Iran i Oman nastaviti tehničke pregovore o uspostavljanju stalnog plovnog koridora i postizanju dogovora o budućem upravljanju moreuzom.

Prije nego što su SAD i Izrael 28. februara napali Iran, kroz ovaj moreuz prolazila je oko petina nafte kojom se trguje na svjetskom tržištu.

Za sada nije poznato da li će SAD prihvatiti dogovor koji je u nastajanju. Američki predsjednik Donald Tramp prošle nedjelje zaprijetio je da će bombardovati Oman ako se “ispriječi” američkim naporima da ponovo otvore moreuz.

Njujork tajms: SAD vraćaju diplomate u predstavništva na Bliskom istoku

Sjedinjene Američke Države pripremaju povratak diplomata u ambasade na Bliskom istoku koje su bile evakuisane prije i tokom rata sa Iranom, što ukazuje na procjenu administracije predsjednika Donalda Trampa da nije vjerovatno skoro obnavljanje sukoba punih razmjera, prenosi Njujork tajms.

Prema internom dokumentu Stejt departmenta, u koji je američki list imao uvid, povratak službenika mogao bi da počne ove nedjelje, uz postepeno ukidanje vanrednih mjera uvedenih u američkim diplomatskim misijama.

Planom su obuhvaćene ambasade SAD u Izraelu, Libanu, Saudijskoj Arabiji, Kataru, Jordanu, Omanu, Iraku i Kuvajtu.

Prvi bi trebalo da se vrate diplomati u američku ambasadu u Libanu, ali ona u početku neće biti popunjena u punom kapacitetu.

Potpuni povratak osoblja planiran je u ambasadama u Izraelu, Jordanu i Omanu.

U diplomatskim predstavništvima u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji, Kataru i Libanu broj zaposlenih biće ograničen na oko 85 odsto, dok će u Iraku, Kuvajtu i Bahreinu biti ograničen na oko 75 odsto.

U Stejt departmentu navode da se bezbjednosna situacija u diplomatskim misijama kontinuirano procjenjuje i da se nivo prisustva prilagođava kako bi se omogućilo sprovođenje američke spoljne politike uz zaštitu osoblja.

Tramp: Iran ne isplaćuje dio vojnog osoblja, ali ubija demonstrante

Američki predsjednik Donald Tramp optužio je vlasti u Iranu da ne isplaćuju veliki dio pripadnika vojske, dok istovremeno, kako je naveo, “ubijaju demonstrante čak i kada ne učestvuju u protestima”.

“Propala Islamska Republika Iran ne plaća velike djelove svoje vojske, dok istovremeno ubija demonstrante, čak i kada oni ne protestuju, u razmjerama kakve ranije nisu viđene”, napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

Tramp je situaciju u Iranu opisao kao “humanitarnu krizu epskih razmjera” i poručio da ona “mora da bude zaustavljena, odmah”.

Najmanje 30 poginulih u napadu bande na Haitiju

Najmanje 30 osoba poginulo je u noćnom napadu naoružanih bandi na četvrt u brdima iznad glavnog grada Haitija Port O Prensa, rekao je gradonačelnik Žan Masillon.

Naselje Kenskof smješteno na padinama iznad prometnih pravaca prema glavnom gradu, od prošle je godine doživjelo desetak napada naoružanih bandi, zbog čega su hiljade ljudi bile prisiljene da napuste domove.

Moćne bande, okupljene u široki savez, godinama učvršćuju svoj uticaj nad glavnim gradom Haitija i šire se na okolne regije, uprkos pokušajima stranih zemalja da ojačaju brojčano i naoružanjem slabije opremljenu haićansku policiju.

Haićanska organizacija za ljudska prava (RNDDH) procijenila je da je u napadu, koji je počeo oko 22 sata i 30 minuta po lokalnom vremenu, poginulo između 30 i 40 osoba, a ranjeno između 15 i 20, prenosi Hina.

Organizacija je upozorila da je teško utvrditi konačan broj žrtava.

Iako je haićanska vlada osudila gnusan napad i obećala da će pojačati bezbjednost, stanovnici su zatražili ostavku lokalnog načelnika policije, tvrdeći da policijski službenici nijesu uspjeli da zaštite ljude koji su ubijeni samo nekoliko minuta udaljeni od policijske stanice.

Nacionalna policija nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Kenskof neće biti napušten, objavio je kabinet premijera na društvenim mrežama.

“Vlast države biće ponovo uspostavljena, bez slabosti i bez odgode”, kaže se u saopštenju kabineta premijera.

Prema procjeni Ujedinjenih nacija, napadi u Kenskofu tokom više od dva mjeseca početkom prošle godine odnijeli su više od 260 života, a uništeno je ili zapaljeno 200 kuća, što je je prisililo oko tri hiljade osoba da napuste domove.

Od tada se dogodilo još desetak napada, uključujući silovanja, otmice, podmetanja požara i krađu stoke.

S Kenskofa se pruža pogled na prometne pravce prema Petion-Vilu – gdje su brojne ambasade, luksuzni hoteli i privremeno sjedište vlade, kao i na glavni put koji iz glavnog grada vodi prema jugu Haitija.

Nasilje bi moglo dodatno pojačati zabrinutost zbog sposobnosti države da u decembru održi izbore, prve u posljednjih deset godina. Uzastopne vlade više su puta odgađale izbore dok su naoružane bande širile svoj uticaj.