Gogić: Produženje pritvora sa tri na pet godina pravno neprihvatljivo i neshvatljivo

Milorad Gogić, nekadašnji sudija i predsjednik Ustavnog suda Crne Gore, saopštio je da je Predlog Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku kojim se pritvor produžava sa tri na pet godina, pravno neprihvatljiv i neshvatljiv. U saopštenju je naveo: "Predlogom Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku predložene su izmjene zakonika u dijelu trajanja pritvora, čijim usvajanjem bi se, za krivična djela organizovanog kriminala, terorizma, ratnih zločina kao i za krivična djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora, na obrazloženi predlog državnog tužioca, pritvor mogao produžiti za još dvije godine, a takođe, predložene izmjene predviđaju i da protiv ovakvog rješenja kojim se produžava pritvor žalba nije dozvoljena. Tako postavljen predlog pravno je neprihvatljiv i, još važnije, pravno neshvatljiv."

Gogić dalje objašnjava da je predloženom zabranom izjavljivanja žalbe na odluku kojom sud odlučuje o nečijoj slobodi najgrublje prekršeno pravo na odbranu, koje je mnogo šira kategorija od prava na pravni lijek. "Krivični postupak se svodi na srednjovjekovno-inkvizicijski sistem, u kojem okrivljeni ostaje ne samo bez slobode, već i pada u zaborav sistema koji ne prepoznaje osnovna ljudska prava", istakao je Gogić.

On je naglasio da se produženje pritvora nakon podizanja optužnice, mimo jasno propisanih rokova, može smatrati neustavnim i nehumanim. "Ukoliko postupajući sud nije donio prvostepenu odluku u roku od tri godine od podizanja optužnice, to je odgovornost suda, a ne okrivljenog. Predloženo rješenje da se pritvor može produžiti za još dvije godine liči na kaznu za nešto za šta okrivljeni možda nije kriv, a od čega ga štiti prezumpcija nevinosti", rekao je Gogić.

Ustavni sud je ranije ukinuo dio odredbe zakona koji je omogućavao produženje pritvora zbog remećenja javnog reda i mira, a Gogić upozorava da bi predlog zakona mogao dovesti do stvaranja "lijenih sudova", gdje okrivljeni više ne bi bili okrivljeni, već žrtve sudske dinamike. "Suđenje u razumnom roku je osnovno ljudsko pravo koje ne smije biti ugroženo", zaključio je Gogić.