Brisel presudjuje: Dokle se stiglo sa poglavljima 23 i 24?

Crna Gora privodi kraju obaveze iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, i očekuje njihovo privremeno zatvaranje u decembru ove godine. To su “Vijestima” rekle šefice radnih grupa za poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost) Jelena Grdinić i Jovana Mijović, ističući da Crna Gora nije tražila niti planira da traži tranzicioni period u odnosu na bilo koje završno mjerilo.

Crna Gora je do sada privremeno zatvorila 18 pregovaračkih poglavlja, od ukupno 33, koja su sva otvorena. Cilj Vlade je da do kraja ove godine zatvori sva preostala poglavlja, kako bi Crna Gora postala članica EU 2028. godine.

Poglavlja 23 i 24 se smatraju najtežim, uz Poglavlje 27 (Životna sredina), pa će ona biti zatvorena posljednja. Kod ranijeg proširenja, kada su Bugarska i Rumunija 2007. postale članice EU, uveden je poseban Mehanizam saradnje i verifikacije (CVM), kojim je Evropska komisija i nakon pristupanja nadzirala otklanjanje preostalih slabosti u pravosuđu i borbi protiv korupcije. EK je taj mehanizam formalno zatvorila u septembru 2023. godine.

Iskustvo sa tim modelom uticalo je na pooštravanje pristupnog procesa, pa se od država Zapadnog Balkana u poglavljima 23 i 24 traži da ključne reforme sprovedu i pokažu održive rezultate prije zatvaranja pregovora, umjesto da se njihovo ispunjavanje ostavlja za period nakon članstva. To je predviđeno novom metodologijom proširenja iz 2020. koju je Crna Gora prihvatila.

Iz Evropske komisije su Crnoj Gori više puta poručili da, kada je u pitanju vladavina prava, “mora izgraditi bilans rezultata u primjeni reformi i pokazati rezultate u praksi”. Pozitivan IBAR (Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24) koji je Crna Gora dobila u junu 2024. bio je prekretnica jer je EU ocijenila da su privremena mjerila u cjelini ispunjena.

Time su za poglavlja 23 i 24 utvrđena završna mjerila, a otvorena je i mogućnost ubrzanog privremenog zatvaranja ostalih pregovaračkih poglavlja. Dato je ukupno šest završnih mjerila koja se odnose na reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije, poštovanje ljudskih prava, migracije, azil i vize, te organizovani kriminal.

Šefica Radne grupe za Poglavlje 23 Jelena Grdinić poručuje da se proces zatvaranja tog poglavlja nalazi u završnoj fazi. “U toku su pripreme završnog izvještaja i završne pregovaračke pozicije, što potvrđuje da je Crna Gora ostvarila značajan napredak u ispunjavanju završnih mjerila, odnosno da je realizacija preostalih aktivnosti u poodmakloj fazi”, kazala je.

Ona ističe da se u prethodnom periodu na tome intenzivno radilo uz aktivnu saradnju svih nadležnih resora Vlade, pravosudnih institucija, nevladinog sektora i partnera iz Evropske komisije. “Sa zadovoljstvom možemo konstatovati da se realizacija obaveza privodi kraju i očekujemo da će dinamika privremenog zatvaranja Poglavlja 23 biti u skladu sa planom, odnosno da će ono biti zatvoreno u decembru 2026. godine”, rekla je.

Grdinić dodaje da će konačnu ocjenu ispunjenosti završnih mjerila i odluku o privremenom zatvaranju donosi Evropska unija, na osnovu rezultata ostvarenih u zakonodavnom i institucionalnom okviru, ali prije svega u njegovoj praktičnoj primjeni. Prema njenim riječima, Crna Gora nije tražila, niti planira da traži tranzicioni period u odnosu na bilo koje završno mjerilo u Poglavlju 23.

Šefica Radne grupe za Poglavlje 24 Jovana Mijović rekla je nakon što je Crna Gora u junu 2024. godine dobila IBAR, “koji je predstavljao značajan korak u pregovaračkom procesu”, pred Crnom Gorom su postavljena tri završna mjerila u poglavlju 24. “Veoma smo optimistični kada je riječ o realizaciji preostalih obaveza i vjerujemo da sva završna mjerila možemo ispuniti u predviđenom roku. U prilog tome govori i činjenica da smo u veoma kratkom periodu realizovali više od 90% obaveza koje proizlaze iz završnih mjerila za Poglavlje 24”, navela je.

To je, kako je dodala, rezultat intenzivnog rada svih i jasne posvećenosti procesu evropskih integracija. Pojašnjava da završna mjerila obuhvataju veoma širok i zahtjevan set oblasti - od bezbjednosti i kontrole granica, borbe protiv organizovanog kriminala, usklađivanja sa šengenskim standardima, migracija i azila, do vizne politike i borbe protiv trgovine ljudima.

Mijović zaključuje da će preostalih nekoliko obaveza biti realizovano u roku, te da je cilj ne samo formalno zatvaranje poglavlja, već dostizanje standarda koji će dugoročno unaprijediti bezbjednost građana, upravljanje migracijama, zaštitu granica i ukupnu sigurnost Crne Gore.