Neprijanje Srbije i Crne Gore: Ivo Andrić i Njegoš

Ivo Andrić je izjavio da je Njegoš 'tragični junak kosovske misli', što je izazvalo brojne reakcije. Srbija i Crna Gora se suočavaju sa kompleksnim odnosima, a Andrićeva izjava dodatno komplikuje situaciju.

2

Ivo Andić je na još jednom mjestu, izvan književnog djela, pomamio Srpstvo, kada je povodom neke godišnjice Njegoša, izjavio da je on „tragični junak kosovske misli“. Ta izjava je trebala Andriću kao temeljna pristupnica književnosti srpskoj, iako su ga oni već usvojili. Odrekao se i svog hrvatskog podrijetla tražeći od Krleže da ga, u enciklopedijskoj odrednici „ispiše“ iz hrvatstva. Krleža ga je tada poslao u materinu... i ispisao ga. Od tada su Srbi u pomamni vjetar udarili i Njegoša posvojili do te mjere da ga svuda i na svakom mjestu odriječu i rođenoj Crnoj Gori.

Zašto crnogorskoj vlasti ne „prija“ Srbija u Crnoj Gori... Pitanje (ni)je od sad? Može se pitati i obrnuto, zašto „srpski“ Crnogorci ne prijaju Srbiji i kad ih ona regrutuje i smjenjuje isključivo za ideju „srpski svet“. Neki će reći - zato što se za tako nešto bira „polusvet“... Ti neki, neće bit’ u krivu. U suštini, beogradski establišment se sve češće ne pita ni sa onima koje su u Crnoj Gori instalirali i obrnuli protiv nje! Stoga su u Beogradu potegli „regrutaciju“ Milojka Spajića. Da se ne odnosi na premijera, to ne bi bilo ništa novo. Ovđe se takva opšta regrutacija (za)vodi već tri i po decenije.

Zbog toga (ne)prijanje više izražava Srbija, jer je ta krupan kapital. Kupovala je crnogorske Srbe naveliko, prije svega one koji su smatrali srpske zločine '91-'95, junaštvom. Na nacionalističkom tržištu takvih je bilo u izobilju. Sada prepoznaje da su to bili mrtvi kapitali. „Neprijanje“ je meki izraz za nepodnošljivu lakoću mržnje koja uvijek startuje, ne iz Crne Gore, ne iz Srbije, nego baš iz Beograda. Leglo joj je naravno u srpskoj politici i srpskoj crkvi.

Treba možda prizvati u pomoć neku vrstu temeljne tradicije. Srbi jednostavno ne mogu da rode tolike i takve stimulante za nepočinstva, kakve može da izrodi Crna Gora, protiv sebe, a za Srbiju. Vješti, a bogme i lukavi Ivo Andrić u „Na Drini ćuprija“, pasivno izražava tu činjenicu, a aktivno je potvrđuje. U vrijeme gradnje „ćuprije“ na kuluk (16. vijek), argatovalo se bez išta za ništa. Koga gođ u’vate, privedu ga na rabotu. Tako turska straža (sejmeni) pokupi nekog Crnogorca koji se smucao neđe po istočnoj Bosni i privedu ga na kuluk. On kulučare uporno pomamljuje kako je tako nasilan rad za njegov obraz i karakter i mučan i nepriličan.

Tako on na gradilištu, jedne noći, u nekoj pojati pored ognjišta, iz dubokog unutrašnjeg džepa vadi male gusle, malo jatornije od današnjih suvenira. Ali u njegovim rukama one gude ka najbolje, dok mu srpski seljaci drže stražu ispre'kuće da ga Turci ne u'vate na epskoj poduci. Treba napomenuti da ga Andrić ne „krsti“ Srbinom, već Crnogorcem bez predumišljaja. Ali ne lezi vraže, on ne pjeva o crnogorskom junaštvu, već (ka' po običaju) o srpskom.

To pojanje toliko uzbluti mozak u tikvini srpskim argatima, a naročito izvjesnom seljaku Radisavu, da se osmjeli da organizuje burdanje učinka na ćupriji, po srpskom mitu! „Što majstori za dan učiniše, to sve vila za noć obaljuje!“ O vili tu ne bješe zbora, no je sve činio uz pomoć istomišljenika, zgrbljeni i vrtoglavi Radisav, nečemuran u pamet i u pokret, s korakom u raskorak. Jedne noći biva uzapćen na djelu, a śutri dan nabijen na kolac. Guslaru Crnogorcu, koji ga je stimulisao, ni po prstu.

Turci, majstori tog zanata, tako su ga anatomski natakli na kolac da mu vitalne organe ne oštete te da na kocu, svjestan, ispašta najgoru kaznu kojoj živo čeljade može dopasti. Tako i danas „srpski“ Crnogorci, pojci srpskog junaštva, koji ne dozvoljavaju gradnju mostova (sa susjedima a kamoli sa svijetom), dorane braći kolac, kao neku vrsti daleke asocijacije, na kome Srbi otpagavaju svoje grijehe za koje su i na kocu uvjereni da je ljudski ometati i junački rušiti i zlo činiti.

Andić je na još jednom mjestu, izvan književnog djela, pomamio Srpstvo, kada je povodom neke godišnjice Njegoša, izjavio da je on „tragični junak kosovske misli“. Ta izjava je trebala Andriću kao temeljna pristupnica književnosti srpskoj, iako su ga oni već usvojili. Odrekao se i svog hrvatskog podrijetla tražeći od Krleže da ga, u enciklopedijskoj odrednici „ispiše“ iz hrvatstva. Krleža ga je tada poslao u materinu... i ispisao ga. Od tada su Srbi u pomamni vjetar udarili i Njegoša posvojili do te mjere da ga svuda i na svakom mjestu odriječu i rođenoj Crnoj Gori.

Njegoš im je tako postao stožerni stimulativ i za ono što ni u snu nije bio, niti činio. On je svjetionik na Lovćenu i nad Jadranom, a to njima nedostaje, izlazak na obalu Mediterana. Dok je on pravio državu, oni su se držali kosovskog mita. Kad pošalje vojvodu Draška u Mletke, ovaj se zanese teatrom pučkog komedijanja do te mjere da, kako veli „imah mrtav panut od smijeha!“ Ali Njegoša kao državnika zanima ustanovljenje države, a ne doživljaj pozorišta, pa mu kroz lik serdara Ivan postavlja samo jedno pitanje u jednom stihu: „A sudovi bjehu li im pravi?“. Drugim riječima, a u duhu današnje kolokvijalnosti, rekli bi… Nijesmo te poslali tamo da avetaš po pozorištu no da vidiš uredbu kako stoji i prepoznaš pravdu i pravičnost na kojoj se država temelji.

Taj kratki stih govori sve, a Crnogoci i danas vape za srpskim političkim teatrom o sve srpskom svetu. Takav Njegoš ne prija Srbima kao ni Crnogorci kad se dozovu sebi. Otuda „neprijanje“ kao sudbina.

P.S. Crnu Goru u EU nit uvodi nit razvodi Srbija, kao što nas ni u NATO nije uvela Alijansa i Zapad. Uvela je adresa „prag Jadrana“ zvani Otrant. Tu smo kapiju držali milenijum i odbranili JE! Srbija je„branila“ Kosovo pola milenijuma, a izgubila GA. Sad je vakat da umukne s pretenzijama.

Komentari

Pročitaj još

Zelenski: Rusija sprema mobilizaciju 300.000 vojnika za zauzimanje istočne Ukrajine

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da će Rusija do kraja godine mobilisati dodatnih 300.000 vojnika. Cilj je potpuno zauzimanje istočne Ukrajine.

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.